Postingan

Estudante Baucau-UEUMB husu atu parte sira buka solusaun Pasifiku ba kazu Matebiaun Armindo Borges

Gambar
  UNIAUN ESTUDANTE UNIVERSITARIU MUNISIPIU BAUCAU (UEUMB) Bele halo konfirmasaun ba portavós; +670 7727 4225
Gambar
  DESKULPA RATE-LAEK! Dadolin Murak   Deskulpa! ami seidauk bele halibur imi ruin ami seidauk bele hamaluk imi klamar tan ami lian mamar liu  hasoru Liman-Kroat sira  ne’ebé hakotu imi nia moris imi ruin no klamar sei namkári  iha rai-fehan, foho no tasi-okos Deskulpa Rate-laek! ami seidauk bele tane loloos  folin husi imi nia terus no mate tan ami sei hanoin liu  atu hamahar ami nia bolsu  tan ami sei susar lolo liman ba malu ami balun sei sai nafatin ATAN tan la brani hateten ‘LAE’ hasoru injustisa Deskulpa Rate-laek! kapitalista tasi-balun no ami balun de’it  mak susu dadaun rikusoin rai-lulik  ne’ebé imi saran an ba ami balun dulas lei ba-mai hodi serbí grupu kikoan nia interese Deskulpa Rate-laek! fó netik imi nia iis mai atu ami bele hamriik fali iha ami nia ain rasik hodi la tane liman ba tasi-balun harii fali ami nia knua haburas fali ami nia to’os  Deskulpa Rate-laek! loke fali ami neon atu komemorasaun hirak ne’e...

Konvite ba Públiku-Atu partisipa iha Komemorasaun loron Masakre12 Novembru 1991

Gambar
Dili, 06 Novembru 2020 Atu komemora Loron 12 Novembru koñesidu ho "Masakre Santa Cruz" ne’ebé hatuur ona nudár Loron Nasional ba Juventude Timor-Leste, Juventude Organizasaun Rezisténsia Sagrada Familia (J-OSF) organiza semináriu ho nia tema "Transmite Espiritu 12 Novembru ba Joven sira iha Faze Libertasaun Povu". Semináriu realiza iha Salaun FFTL "Xanana Sport Center” iha Loron 10 Novembru 2020 husi tuku 08:30 to’o remata. Aleinde atividade selebratoriu sira ne’ebé entidade sira seluk organiza iha ámbitu selebrasaun ba Loron istóriku refere, J-OSF fiar iha semináriu nudár forma komemorasaun ne’ebé produtivu atu diskute espíritu 12 Novembru nian hodi transmite kualidade pozitiva sira husi Loron istóriku refere ba jerasaun foun sira hodi forma sira sai sidadaun ne’ebé ativu, kritiku, no responsavel iha kontextu dezenvolvimentu. Masakre ida ne'e brutalmente Indonézia nian militár brutal no kruelmente tiru direta ba Juventude sira ne’ebé pasifikamente lori...

Selebra tinan 30 Organizasaun Rezisténsia Sagrada Familia iha Maliana, 2020 sei selebra iha Viqueque

Gambar
Foto husi Maubere Gusmao Tinan ida ne’e 2019, fulan jullu 27, Organizasaun Rezisténsia Sagrada Familia selebra nia aniversariu iha Munisipiu Maliana-Ritabou. Selebra loron moris organizasaun nian ba dala 30-hahu husi 1989-2019. Desizaun selebrasaun iha Maliana ne’e foti husi selebrasaun aniversariu iha LAGA tinan kotuk kuandu selebra tinan 29, pedidu selebra iha Maliana ne’e mai husi reprezentante OSF Maliana nian no hetan kedas aseitasaun husi fundador no órgaun diretiva sira iha OSF. Hahú husi desizaun OSF iha Maliana organiza kedas hodi harii komisaun hodi organiza atividade sira relasaun ho realizasaun durante selebrasaun ida ne’e. Durante selebrasaun, Fundador Sagrada Familia Komandante L Foho Rai Boot-L-7, lidera serimónia ritual Sagrada Familia nian, iha Ninia intervensaun, hamulak no reza hatete, Sagrada Familia nudár família lulik ne’ebé halibur Timor oan hotu, istorikamente defende Timor-Leste husi okupante Ilegál militár Indonézia, Nia hateten “Saida mak maun nian, n...

Governu Timor-Leste Tenke Aproveita Selebrasaun Tinan 20 Referendum atu Husu Liberdade ba Bernard Collaery ho “Witness K”

Gambar
MOVIMENTU KONTRA OKUPASAUN TASI TIMOR (MKOTT) Dili, 02 July 2019 Komunikadu Imprensa                                                                                                                                  Governu Timor-Leste Tenke Aproveita Selebrasaun Tinan 20 Referendum atu Husu Liberdade ba Bernard Collaery ho “Witness K” Movimentu Kontra Okupasaun Tasi Timor, MKOTT, hakarak kongratula Governu Timor-Leste ne’ebé deklara ona, liu husi ninia Chefe Negosiador ba Fronteira Marittima Maun Boot Kayrala Xanana Gusmão, atu ratifika tratadu fronteira Marittima ho Australia iha loron-30 fulan-Agostu tinan-2019. MKOTT haksolok tanba MKOTT ezi...

TRISTE TEBES HO SENTIMENTU KLE’AN BA AKATE KRUÉL iha Srilanka

Gambar
SENTIDU KONDOLÉNSIA PROFUNDU NO SOLIDARIEDADE SOSEIDADE SIVÍ TIMOR-LESTE BA POVU SRI LANKA “TRISTE TEBES HO SENTIMENTU KLE’AN BA AKATE KRUÉL IDA NE’E” Foto: Google Soséidade Sivíl Timor-Leste espresa solidaridade ba Povu SRI LANKA ne’ebé maka hosoru susar hosi atake terorista, liu hosi FONGTIL nuda’ar plataforma nasiónal soséidade sivíl iha Timor-Leste. Aktu violentu sei kontinua moris buras iha mundu no violénsia mós sai nudár alternativu ba movimentu ka grupu non-estadu sira hodi hato’o no espresa sira nia diskontentimentu ba sistema polítika iha mundu ohin loron nian, ne’ebé mós tuir sira nia hare katak la akomodativu. Forma ka movimentu ho asaun violentu ne’e mai ho forma violentu hodi hamosu terror no intimida sosiedade iha mundu, hodi fó presaun psikolojiamente liu hosi pratika violentu. Loron hirak liu ba, mosu tan destruisaun umanu boot ida hodi fanu fali atensaun públiku no mundu kona-ba atake terrorista ida iha Igreja no Hotel ida iha rai amigu Sri Lanka, ne...

Atake brutal iha Uma Matebian Manuel Carrascão iha tinan 1999

Gambar
Atake brutal iha Uma Matebian Manuel Carrascão iha tinan 1999 Ohin dia 17 Abril 2019 kompleta tinan 20 ba Masakre ida ne’e. Ohin dia 17 Abril 2019, família vítima, sobrevivente no ativista direitus Umanus sira halibur malu iha Uma Matebian Manuel Carrascalão iha Fundasaun oriente hodi komemora loron masakre ne’e ba tinan 20. Familia no ema sira halibur malu, hodi hanoin hikas masakre ne’e, ko’alia ba malu no presta omenajen ba matebian sira ne’ebé hetan oho husi Milisia Pro Indonézia no Militár Indonézia nia iha momentu ne’ebá. Familia vítima ida husi komemorasaun ne’e hatete, presiza tau matan ba Timor oan sira nia edukasaun ho di’ak atu asegura katak violénsia sira hanesan la repete tan no bele harii fali Timor ho esperansa foun husi estragus oin-oin funu Naruk nian. Masakre hanesan iha dia 6 Abril iha Igreja Likisa, Masakre ne’e mós komemora husi semináriu boot ida husi família vítima, sobrevivente no ativista direitu umanus sira, hodi komemora masakre ne’e ba tinan 20...