Postingan

Menampilkan postingan dari September, 2017

Kampaña eleitorál no juventude nia papél atu defende interese povu nian

Gambar
Husi Celestino Gusmão Staff La’o Hamutuk ba asuntu ekonomia, Governasaun, direitus umanus no demokrasia Kampaña polítika mak forma ida husi komunikasaun polítika ida-ne’ebé hala’o husi kandidatu ida ho nia ekipa ka partidu polítika sira durante tempu determinadu, ho objetivu atu hetan apoiu polítiku (votu) husi sidadaun sira. Liu husi kampaña, votante sira bele deside partidu ne’ebé mak merese hetan sira-nia votu. Kampaña polítiku parte importante husi edukasaun popular, tanba bele hamosu diálogu entre kandidatu ka partidu no povu kona-ba asuntu fundamentál sira ne’ebé liga ho dalan ba transformasaun sosiál. Kampaña eleitorál ne'ebé di’ak tenke hato’o informasaun klaru no loloos kona-ba pozisaun ba asuntu xave sira ba povu no tenke inklui diálogu ho povu. Uza sasukat ida-ne’e, relatóriu observasaun oin-oin fó sai katak eleisaun parlamentár tinan ida-ne’e, di’ak liu kompara ho eleisaun prezidensial no eleisaun sira antes ne’e. Partidu Polítiku sira realiza diá

Família vítima, oan kiak no feto faluk hanoin hikas Masakre Setembru Negro

Gambar
Família vítima, oan kiak no feto faluk hanoin hikas Masakre Setembru Negro -Tinan 18 liu ona laiha nafatin Justisa no Akuntabilidade - Impunidade kontinua prevalese (Reflesaun badak hosi sobrevivente hosi Masakre Igreja Suai no ativista pro justisa ba krime pasadu ) 06 Setembru 2017 Foto; google Ohin 6 Setembru 2017 kompleta ona tinan 18 masakre Igreja Suai ne’ebé konsidera hanesan loron nakukun no loron triste ba faluk no oan kiak sira iha Suai Covalima. Ohin sein prezensa na’i ulun-governante sira nian, oan kiak, faluk, hamutuk famíliavítima sira ho fuan boot, oin kraik, nakonu ho triste lori ai-funan no lilin ba tau iha fatin akontesimentu, fatin masakre Setembru Negro hodi fóonra no valoriza sira ne’ebé fó sira-nia vida ba rai lulik ida ne’e. Masakre Setembru ‘Negro’ milisia LAKSAUR no MAHIDI sira ne’ebé ho momoos kedas hetan apoiu husi MilitárIndonézia asalta no tiru ba igreja laran hodi hamate no halo violasaun seksuál hasoru ema inosente sira, feto no mane klosan m

Istória pesoál relasaun ho konsulta popular iha Timor-Leste 30 Agosto no 4 setembru1999

Gambar
Istória pesoál relasaun ho konsulta popular iha Timor-Leste 30 Agosto no 4 setembru1999 Zyzy Silva Bento Ho inspirasaun hosi belun Maubere, liu husi nia artigu sira ne’ebé nia publika espesiál nia artigu kona-ba loron konsulta popular no ninia istória kona-ba partisipa iha votasaun. ha’u koko atu hakerek artigu ida ne’ebé ha’u rasik seidauk halo antes ida ne’e no la hatene atu komesa hosi ida ne’ebé. Mai tanba ha’u hakarak hakerek duni, agora sai artigu ida ne’ebé mai husi espresaun imajináriu ida ne’ebé refleta ba istória sira ne’ebé ha’u liu liga ho loron konsulta popular dia 30 fulan Agostu 1999. Ha’u hakarak hakerek no rai hela, atu evita istória sira ha’u nia ha’u la haluha ka la konsege hakerek. Ha’u nia naran Regina Maria da Silva soares, moris iha Baucau, 2 de Fevreiru de 1982, oan hosi Maria de Fátima Aleixo da Silva no Adolfino Soares ho naran revolusionáriu “PANGKAS”. Ha’u nia papa , Señór Venancio Oka   ho Señór Paul Assis Belo Balac  iha 1975  sai hanesan Kom