Postingan

Menampilkan postingan dari Maret, 2019
Gambar
A-N-T-I ALIANSA NASIONÁL TIMOR-LESTE BA TRIBUNÁL INTERNASIONÁL Komunikadu da imprensa Loron   24 Marsu Nu ’u dar Loron Internasion á l Direitu Ba Lia-Los Iha Dezembru 2010, Asembleia Jer á l ONU proklama katak loron 24 Marsu nu ’u dar Loron Internasion á l Direitu Ba Lia Los. Loron ida ne’e atu diginifika Monseñor Óscar Arnulfo Romero husi El Salvador ne ’e b é hetan asasinasaun iha Igre z a laran bainhira diriz e hela misa ba iha momentu ne’eb á . Munse ñ or Romere hetan asasinasaun husi Rezime totalitarian El Salvador iha loron 24 Marsu 1980. Hafoin tinan 30, Asembleia Jer á l ONU dignifika Monseñor Romero nia sakrafisiu hodi defende ema lian laek sira ne ’e b é buka lia los too sakfrifika sira nia vida moris ema umanu nian. ONU no Komunidade Internasion á l mos kondena makaas asasinasaun hasoru Monseñor Romere nu ’u dar aktu violasuan direitus umanus no krime kontra umanidade. Iha kontestu Timor, durante peri ó du okupasaun Militar Indone z ia, iha mos Amo Lulik , M

“Familia vítima sira konsidera Estadu koko haluha no ignora trajedia Kuluhun de Baixo”

Gambar
Rede Defensór Direitus Umanus (RDDU) Rua: Faról, Dili Karaketu, Timor-Leste Nu.telefóne (+670) 77345564 / 7759596 KOMUNIKADU IMPRENSA REDE DEFENSÓR DIREITUS UMANUS (RDDU) ESTADU TENKE SÉRIU TRATA TREJEDIA KULUHUN DE BAIXO “Familia vítima sira konsidera Estadu koko haluha no ignora trajedia Kuluhun de Baixo” Konferensia Imprensa RDDU Rede Defensór Direitus Umanus (RDDU) kompostu husi organizasaun sosiedade sivíl ne’ebé servisu tau matan ba dezenvolvimentu direitus umanus iha Timor Leste [1] . RDDU ne’e estabelese ho mandatu atu kontribui no tau matan ba kazu alegasaun violasaun direitus umanus   ne’ebé envolve membru forsa seguransa F-FDTL no Polísia Nasionál Timor Leste.    Dezde RDDU ne’e estabelese, RDDU rejista ona kazu alegasaun violasaun direitu umanus ne’ebé envolve membru Forsa Defeza no Polísia Nasional Timor Leste hahú husi 2016 mai too 2018 maizumenus total kazu hamutuk 39 inkluindu kazu Kuluhun de Baixu ne’ebé akontese iha fulan haat kotuk

Konvite ba Media-Konferensia Imprensa Koba-ba Kazu Kuluhun.

Gambar
Rede Defensór Direitus Umanus (RDDU) Rua Karketu Mota-ain Nù. 08, Farol, Dili Timor-Leste                                             No. Telefone : (+670) 77 259858, 77 372095 E -mail: joanicogomes58@gmail.com Nu: 4/RDDU/III/19 Hato’o ba           : Media no Jornalista sira Asuntu             : Konvite halo kobertura Ho respeitu Rede Defensor Direitus Umanus Nudár organizasaun ida ne’ebé, harii husi organizasaun sosiedade sivíl, liu-liu organizasaun hirak ne’ebé hala’o knar iha area direitus umanus. Ho objetivu tau matan ba dezenvolvimentu direitus Umanus iha Timor-Leste no halo advokasia ba kazu alegasaun direitus Umanus ne’ebé involve husi autoridade seguransa kontra sidadaun sira. Nudár públiku hatene, iha dia 18 Novembru 2018, ajente Polísia balun tiru Populasaun sira iha festa kazamentu ida iha Kuluhun. Iha tiroteiu ne’e rezulta ema na’in tolu lakon vida no ema na’in lima hetan kanek. Entre sira ne’ebé mate, balun soe hela fen no oan sira no balun s

Maubere

Gambar
MAUBERE INTRODUSAUN        Hakerek ida ne′e sei tenta halo kombinasaun ho konseitu mauberismo no Sosialista popular ,   konseito ida ne′e baseia ba kultura povo maubere.Nune′e Mauberismu hanesan ideia no dutrina politika Revosulinario indiginas no tenta atu promove dimensaun internasionalismu mauberismu.ita intende kaptura imaginasaun joventude konaba eksistensia kausa operasaun estrutural, laos deit kolonialismu maibe mos kapitalista internasional. ESPLIKASAUN A. Ideia.      Maubere refere ba diretu igualdade sidadania, katak maubere ne′e naran ema Timor oan nian,Timor oan sira ne′ebe hakarak manan funu kontra okupasaun husi ema ne’ebe hakarak ukun.ho kolonialista sira ikus mai iha direitu hanesan sai sidadaun no sidadania Timor Leste nian.Tuir interpretasaun ne’e mai husi profesor PETER CAREY ne’ebe hakerek: iha tempo kolonialismu portuges hodi adapta hotu sistema ne’ebe tuir era despresibel tuir ema hotu nia hare ba Timor oan sira iha tempu urbanizaun portuges

Pedidu Tau matan ba prosesu justisa ba Sr. Paulino Gama “ Mauk Moruk Teki Timor Lemorai.

Gambar
FORUM ESTUDANTE MAUBERE FEM Karta Aberta ba Prezidente Repúblika RDTL kona-ba Mauk Moruk nia detensaun Asuntu     : Tau matan ba prosesu justisa ba Sr. Paulino                    Gama “ Mauk Moruk Teki Timor Lemorai. Dia …/Outubru 2014 Ba dala uluk ami hato’o hakuak boot ba Exelentisimu Prezidente Repúblika ho nia konselleiru tomak iha Palasiu Prezidenzia. Ami nia onra ba ita-boot sira tomak nudár mata dalan ba funu naruk ne’ebé Povu Timor-Leste halo hasoru okupasaun illegal Militár Indonézia durante tinan 24 nia laran. Ho korajen no determinasaun ita-boot sira fila nasaun ne’e sai estadu ida independente no soberanu husi okupante Indonézia, ba ida ne’e merese Timor-oan tomak nia hakruk. Ami mós apresia tebes ba Exelénsia kontinua iha vontade firme no determinasaun atu lori Povu ba moris ida ne’ebé di’ak liu. Ami hakerek ba Exelénsia iha okaziaun ida ne’e atu informa ba Exelénsia kona-ba situasaun ikus Mauk Moruk nia iha Komarka Bekora ne’ebé loloos la merese ba ei