Postingan

Menampilkan postingan dari April, 2019

TRISTE TEBES HO SENTIMENTU KLE’AN BA AKATE KRUÉL iha Srilanka

Gambar
SENTIDU KONDOLÉNSIA PROFUNDU NO SOLIDARIEDADE SOSEIDADE SIVÍ TIMOR-LESTE BA POVU SRI LANKA “TRISTE TEBES HO SENTIMENTU KLE’AN BA AKATE KRUÉL IDA NE’E” Foto: Google Soséidade Sivíl Timor-Leste espresa solidaridade ba Povu SRI LANKA ne’ebé maka hosoru susar hosi atake terorista, liu hosi FONGTIL nuda’ar plataforma nasiónal soséidade sivíl iha Timor-Leste. Aktu violentu sei kontinua moris buras iha mundu no violénsia mós sai nudár alternativu ba movimentu ka grupu non-estadu sira hodi hato’o no espresa sira nia diskontentimentu ba sistema polítika iha mundu ohin loron nian, ne’ebé mós tuir sira nia hare katak la akomodativu. Forma ka movimentu ho asaun violentu ne’e mai ho forma violentu hodi hamosu terror no intimida sosiedade iha mundu, hodi fó presaun psikolojiamente liu hosi pratika violentu. Loron hirak liu ba, mosu tan destruisaun umanu boot ida hodi fanu fali atensaun públiku no mundu kona-ba atake terrorista ida iha Igreja no Hotel ida iha rai amigu Sri Lanka, ne

Atake brutal iha Uma Matebian Manuel Carrascão iha tinan 1999

Gambar
Atake brutal iha Uma Matebian Manuel Carrascão iha tinan 1999 Ohin dia 17 Abril 2019 kompleta tinan 20 ba Masakre ida ne’e. Ohin dia 17 Abril 2019, família vítima, sobrevivente no ativista direitus Umanus sira halibur malu iha Uma Matebian Manuel Carrascalão iha Fundasaun oriente hodi komemora loron masakre ne’e ba tinan 20. Familia no ema sira halibur malu, hodi hanoin hikas masakre ne’e, ko’alia ba malu no presta omenajen ba matebian sira ne’ebé hetan oho husi Milisia Pro Indonézia no Militár Indonézia nia iha momentu ne’ebá. Familia vítima ida husi komemorasaun ne’e hatete, presiza tau matan ba Timor oan sira nia edukasaun ho di’ak atu asegura katak violénsia sira hanesan la repete tan no bele harii fali Timor ho esperansa foun husi estragus oin-oin funu Naruk nian. Masakre hanesan iha dia 6 Abril iha Igreja Likisa, Masakre ne’e mós komemora husi semináriu boot ida husi família vítima, sobrevivente no ativista direitu umanus sira, hodi komemora masakre ne’e ba tinan 20

Violasaun Direitus Umanus Kontinua repete hafoin tinan 20 Konsulta Popular iha TL

Gambar
Rede Defensór Direitus Umanus (RDDU) Rua: Faról, Dili Karaketu, Timor-Leste Nu.telefone (+670) 77139641 / 77259858 Komunikadu I mpre n sa SITUASAUN DIREITUS UMANUS TIMOR-LESTE IHA ERA TINAN 20 Vitima Ajente Polisia baku iha Mulia-Baucau Tinan 20 ona Povu Timor-Leste ses an husi okupasaun ilegál militár Indonézia, aktu militarismu no violénsia similar balun ne’ebé Militár no Polísia Indonézia komete kontra Povu Timor, kontinua repete durante tinan 20 hafoin konsulta Popular”. Tanba ne’e Rede Defe n sor Direitus Umanus-RDDU, ne’ebé kompostu husi organizasaun sosiedade sívil hirak ne’ebé tau matan ba direitus umanus [1] , hakarak hato’o nia ejizensia relasaun ho protesaun direitus umanus hafoin tinan 20. RDDU nota katak asaun violasaun direitus umanus kontinua akontese ba sidadaun sira durante atuasaun polisia i ha terenu . Relatóriu CAVR-CHEGA! Fahe ona ba instituisaun estadu tomak iha TL dezde tinan 2005

PDHJ nia Monitorizasaun ba Atuasaun PNTL hasoru manifestantes iha edifísiu Parlamentu Nasional

Gambar
Komunikadu Imprensa Monitorizasaun ba Atuasaun PNTL hasoru manifestantes iha edifísiu Parlamentu Nasional Foto foti husi Pajina FB PDHJ nian Dili: 5 Abril 2019, Provedora, Dra. Jesuina Maria Fer reira Gomes, akompaña husi Provedora Adjunta ba área Direitus Humanos, Sra. Benicia Eriana Magno no Xefi Gabinete, Diretores no Ofisiál Monitorizasaun Diresaun Fiskalizasaun no Rekomendasaun, realiza atividade konferénsia imprensa hodi publika ba públiku kona-ba atividade PDHJ halo monitorizasaun ba atuasaun PNTL hasoru manifestantes iha edifísiu Parlamentu Nasional iha loron 2 no 3 Abril 2019. Iha konferénsia imprensa, Provedora hateten katak, objetivu husi monitorizasaun ne’e, atu identifika vítima husi Vendedores Ambulante no Movimentu Sosiál-sira ne’ebé kanek no sofre. Entrevista ho parte relevante husi manifestasaun ne’e inklui vítima husi vendedór, membru Movimentu Sosiál no Segundo Komandante Munisipiu Dili, Identifika no observa membru husi Movimentu Sosiál ne’ebé detein iha s

Kazu Agresaun Fíziku hasoru manifestante no Vendedór Ambulantes sira.

Gambar
    Konferénsia imprensa: Ba Kazu Agresaun Fíziku hasoru manifestante no Vendedór Ambulantes sira. "Solusaun justu no dignu ba Vendedór Ambulante” Foto husi media sosial Kapital sai nudár sentru atividade ekonómiku hahú hosi restaurasaun independénsia Timor-Leste nian, ne’ebé mak Restaura iha 2002. Situasaun ida ne’e polítika na’in sira seidauk rezolve too ohin loron, mezmu Konstituisaun da Repúblika artigu 5 desentralizasaun no artigu 72 ko’alia kona-ba podér lokál maibé iha realidade estadu no governu kontinua sentraliza atividade tomak iha kapitál DILI nudár sentru ba dezenvolvimentu nasionál. Bazeia ba realidade ida ne’e mak sidadaun hotu-hotu mai buka moris iha kapitál Dili nudár Kapital Nasaun doben ida ne’e nian. Iha atividade ekonómiku ne’ebé maka sentraliza iha kapitál mak ezije ukun na’in sira nia responsabilidade no matenek atu tau matan ba nia sidadaun rasik hodi eduka, motiva, no organiza sira atu bele sai sidadaun sira ne’ebé m