Estudante Baucau-UEUMB husu atu parte sira buka solusaun Pasifiku ba kazu Matebiaun Armindo Borges

 

UNIAUN ESTUDANTE UNIVERSITARIU MUNISIPIU BAUCAU
(UEUMB)

Bele halo konfirmasaun ba portavós; +670 7727 4225

KOMUNIKADU IMPRENSA

Nu’udar ema hotu hatene katak Covid 19 hanesan pandemia global ne’ebé invade nasaun hotu iha Mundu rai klaran, nomos ita nian nasaun doben Timor Leste. Atualmente invazaun pandemia ida ne’e kuaze halakon ema barak nian vida iha nasaun dezenvolvidu sira, inklui Timor Leste ne’ebé husi loron ba loron aumenta kazu pozitivu ho gradulamente, no dadus ne’ebé fó sai husi Sentru Integradu Jestaun Krize katak ema na’in rua mak lakon ona nian vida.

Tuir dadus ne’ebé Timor Leste nian hatudu katak hahú iha dia 5 Abril 2021 rejistu primeiru kazu mate ho Covid 19. Husi primeiru kazu ida ne’e parte família no Governu sempre kolabora malu hodi hala’o serimónia funebre tuir protokolu Organizasaun Saúde Mundial nian, maske prosesu funeral ne’e kontradís uitoan ho ita nian kultura Timor Leste nian tanba la halibur ema barak no uza fali eskavatór mak hakoi.

Iha dia, 11 Abril 2021, parte Sentru Integradu Jestaun Krize fó sai tan katak Timor Leste iha tan segundu kazu Mate ho Covid 19 ne’ebé mak oras ne’e daudaun sai polemika tebes ba públiku tomak. Tanba parte família matebian Armindo Borges ho Governu, inklui lider nasionál Kayrala Xanana Gusmão seidauk iha intendimentu katak kauza husi matebian ne’e tan Covid 19, hodi kontinua hala’o serimónia funebre tuir regras Organizasaun Saúde Mundial (OMS) nian.

Husi situasaun entre família matebian no Governu inklui lider nasionál Kayrala Xanana Gusmão ne’ebé mak seidauk intende malu ho kauza Matebian nian moras ne’e, sai preokupasaun boot ba públiku tomak. Tanba konsege halo sofre liu tan,  ita nian maluk Doben Matebian Armindo Borges nian mate isin, inklui halo fasil transmisaun moras Covid 19 ba komunidade sira iha Kapitál Dili ne’ebé mak halibur malu iha Sentru Izolamentu Vera Cruz. Nomós ami preukupa katak tuir informasaun ema nain rua husi familia matebian infetadu pozitivu Covid 19, maibé hamutuk hela ho lider Nasionál Kayrala Xanana Gusmão iha Vera Cruz.

Haree husi prosesu funeral ba mate isin Covid 19 ne’ebé uza Eskavatór no Dezintendimentu atuál entre família matebian Armindo Borges ho governu, inklui lider nasionál Kayrala Xanana Gusmão, mak ami hakarak fó hanoin alternativu sira hanesan tuir mai:

1.     Ami hakarak hato’o ba família matebian Armindo Borges no Governu bele halo konkordánsia ida katak Mate isin bele hakoi iha fatin espesífiku ne’ebé mak estadu prepara ona, maibé tenke respeita ita nian kultura kona-ba serimónia funebre, liu-liu bainhira hakoi mate isin labele uza Eskavatór. Tanba ida ne’e, nu’udar kultura ida ne’ebé la dignifika ita nian maluk matebian nu’udar Timor oan.

2.     Ami prefere mós ba governu bele halo akordu ida ho família matebian sira hotu ne’ebé mate ho Covid 19, katak to’o iha momentu ida família matebian sira bele foti hikas restu mortais matebian nian hodi hakoi iha ida-idak nian fatin atu nune’e família sira labele hetan sofrimentu kulturál iha futuru mai.

3.     Ami husu mós ba maluk populasaun sira hotu, liu-liu iha Kapitál Dili nafatin kumpre regras  ne’ebé Organizasaun Mundial Saúde (OMS) no Ministériu Saúde hatuur ona ,  hodi evita halibur malu hanesan foin daudaun iha Sentru Izolamentu Vera Cruz atu nune’e labele dezenvolve transmisaun Covid 19 iha ita nian komunidade.

4.     Ami mós apresia ba Lider nasionál Kayrala Xanana Gusmão ne’ebé mak hatudu ona asaun solidariedade ba faluk no oan kiak husi Matebian Armindo Borges nian iha situasaun tristeza ne’e. Maibé tuir lolos la presiza realiza asaun hanesan iha Sentru Vera Cruz ne’e, tanba iha mañera barak atu komunika ho autoridade sira hanesan ho Doutór Rui Araújo ou bele ko’alia ho Primeiru Ministru no autoridade sira seluk hodi hato’o preukupasaun sira no ajuda oferese solusaun espesifiku. Tanba Asaun ida foin dadaun hatudu ne’e iha impaktu negativu boot tebes.

5.     Ami husu nafatin ba lider nasionál sira hotu atu servisu hamutuk ho pr­ó-ativu hodi kombate inimigu invizivel ne’ebé mak oras ne’e daudaun invade ona ita nian rain no povu maubere ida ne’e.

6.     Ikus liu, ami nafatin apresia no laran metin bá ekipa médiku sira no liña frente sira hotu nian dedikasaun hodi salva povu doben Timor Leste nian vida iha situasaun pandemia global ida ne’e.

Aproveita krize ka kalamidade rua boot tebes ne’e, atu hato’o ami nian sentidu kondolensia no solidariedade ba sira hotu ne’ebé lakon vida no lakon sasán rihun ba rihun, atu ho korajen nafatin hamriik metin hodi hetan dalan ba solusaun loloos.

 

Mak ne’e de’it ami nian komunikadu imprensa, la haluha hato’o obrigadu wa’in.

 

Dili, 14 Abril 2021

Porta Voz

(Luis Americo Soares)

Komentar

Postingan populer dari blog ini

Lia Rekadu kona-ba Loron 40 aifunan Saudozu Komandante L-4 nian.

Kazu Agresaun Fíziku hasoru manifestante no Vendedór Ambulantes sira.