Atake brutal iha Uma Matebian Manuel Carrascão iha tinan 1999


Atake brutal iha Uma Matebian Manuel Carrascão iha tinan 1999
Ohin dia 17 Abril 2019 kompleta tinan 20 ba Masakre ida ne’e.

Ohin dia 17 Abril 2019, família vítima, sobrevivente no ativista direitus Umanus sira halibur malu iha Uma Matebian Manuel Carrascalão iha Fundasaun oriente hodi komemora loron masakre ne’e ba tinan 20. Familia no ema sira halibur malu, hodi hanoin hikas masakre ne’e, ko’alia ba malu no presta omenajen ba matebian sira ne’ebé hetan oho husi Milisia Pro Indonézia no Militár Indonézia nia iha momentu ne’ebá. Familia vítima ida husi komemorasaun ne’e hatete, presiza tau matan ba Timor oan sira nia edukasaun ho di’ak atu asegura katak violénsia sira hanesan la repete tan no bele harii fali Timor ho esperansa foun husi estragus oin-oin funu Naruk nian.

Masakre hanesan iha dia 6 Abril iha Igreja Likisa, Masakre ne’e mós komemora husi semináriu boot ida husi família vítima, sobrevivente no ativista direitu umanus sira, hodi komemora masakre ne’e ba tinan 20. Iha semináriu, Perante Partisipante sira, Dr. Mari Alkatiri no Dr. Ramos Horta hateten, Justisa formal ba kriminozu sira nudár responsabilidade komunidade Internasionál ni’an, liu-liu konsellu seguransa Nasoins Unidas nian, Justisa formal mós depende ba tranzisaun husi rejime Militár ba demokrasia iha Indonézia rasik. Maske iha komemorasaun masakre Likisa ne’e ema barak hatete Timor-Leste mós parte husi Komunidade Internasionál ne’ebé loloos karik lider sira labele tau obstákulu ba prosesu justisa formal.
Too agora, vítima, sobrevivente no ativista direitu Umanus sira seidauk iha serteza kona-ba komunidade Internasionál nia medida efetivu atu kumpre sira nia obrigasaun ba fornese justisa ba sira ne’ebé buka. Iha Timor, kontinua iha ejijénsia ba justisa, iha Indonézia no rai sira seluk kontinua ezije atu iha akontabilidade ba krime grave sira kontra Umanidade atu nune’e bele garantia kazu similar sira la repete tan.

Relatóriu CAVR hakerek kona-ba masakre Abril 1999:
CHEGA! Iha loron 17 fulan Abril tinan 1999, bainhira milisia pro-autonomia sira halo atividade publika ida iha palasiu Governu nia oin iha Dili no ema be’e tuir serimónia ne’e mak Governador Timor-Timur, administradór Distrito Dili, chefe municipal Dili, Komandante militár provínsia nian, Kolonel Tono Suratman, asistente ba operasaun ba chefe regimentu militár, Major General Kiki Syahnakri, Komandante militár regional Militár (Udayana), Adam Damiri, ofisiál senior 2 seluk tan, bainhira atividade ne’e remata, milisia sira ne’e hatudu komportamentu destrutivu ne’ebé violentu tebes hodi nune’e ba halo atake iha Sr. Manuel Carrascalão nia uma ne’ebé refujiadu atus ba atus subar iha ne’ebá.

CHEGA! Iha loron 6 fulan Abril tinan 1999, populasaun sivíl besik 2,000 sai refujiadu iha igreja Liquiça hetan atake husi milisia Besi Merah Putih hamutuk ho soldadu Indonézia husi Kodim, Brimob ne’ebé servisu iha area Liquiça. Iha
populasaun sivíl besik 30-60 mak sira oho no militár tula mate isin hirak ne’e iha kamioneta hodi ba so’e iha fatin hirak ne’ebé ema la hatene.

CHEGA! Iha loron 12 fulan Abril tinan 1999, atu vinga de’it ba oho soldadu ABRI/TNI ne’ebé deskonfia katak Falintil mak oho, hodi nune’e sira serku tiha populasaun atus ba atus iha suku hirak ne’ebé iha sub distritu Cailaco (Bobonaro) hodi nune’e obriga sira atu tuir serimónia hakoi mate isin husi lider pro autonomia ne’e. Iha suspeitu na’in 7 apoiante pro-independénsia mak soldadu TNI sira hamutuk ho milisia Halilintar oho ema hirak ne’e iha postu Koramil, metru 100 husi fatin ne’ebé ema hirak mai hakoi mate mai hamriik ba. Ema nain13 seluk tan mós sira oho iha semana hirak tuir mai.
 
Posu bee ne'ebe nakfilak sai rate tanba soe mate isin iha laran.
“Hakotu impunidade mak dalan ba liberdade, asegura diretu Umanus no seguransa ema nian”.

Komentar

Postingan populer dari blog ini

Lia Rekadu kona-ba Loron 40 aifunan Saudozu Komandante L-4 nian.

Kazu Agresaun Fíziku hasoru manifestante no Vendedór Ambulantes sira.

Maubere