Postingan

Shirley Shackleton - Liu ona ba Mundu Seluk!

Gambar
  Shirley Shackleton Autobiogra   Shirley Shackleton fila hikas ba mundu seluk iha Melbourne loron Domingu, 15 Janeiru 2023 ho idade 91. Saudoza moris iha dia 26 December 1931 iha Plympton, Adelaide, Australia de Sul, Australia ho naran Shirley Doreen Venn. Saudoza kaben ho Saudozu Greg John Shackleton iha Adelaide, dia 7 Maiu 1966, ho tinan 34 servisu hanesan Manajementu ba publikasaun televizaun iha momentu ne’ebá.   Saudozu Greg nia la’en, Jornalista ida husi ‘Balibo Five’, ( Gary Cunningham, Tony Stewart husi Channel Seven no Malcolm Rennie ho Brian Peters husi Channel Nine) ne’ebé mate iha militár Indonesia nia liman iha Balibo, Timor iha dia 16 Outubru 1975 antes invazaun Indonesia. Saudoza Shirley ho Greg Shackleton iha oan mane ida naran Evan Shackleton ne’ebé mak tinan 8 de’it bainhira nia aman Saudozu Greg mate iha Balibo. [2] Saudoza Shirley feto lutadór, aten barani tebes ho fuan boot iha nia moris, nia luta hodi buka lia los; Bainhira nia la’en Saudozu Greg

Mensajen husi Reno Boro no Resi Boro nia oan mane iha Brasil, Julião Borokai Pereira

Gambar
 LIA MENON Saudações ba Herois Selegua no Bei-ala sira hotu nebe akompaña hela ita iha fatin ida ne’e. Hau nia respeitu no hakruk ba Ate-Leba hotu, husi uma Lua-Buti, Asa-Buti, Ligu-Mau, Tirilolo, Roria, Lofomutu no Lakibere. Lokraik diak ba abo, tiun, tian, maun-alin, inan-feton sira hotu nebe agora halibur hamutuk hela iha ne’e. Ohin la’os momentu ida atu ita hotu lamenta no triste tamba lakon ona ita nia Adat-Nain, Abo, Aman, Tiun, Primu, Rian “Tomas RESI BORO”. Maibe, ohin fo oportunidade ida ba ita hotu atu bele reflete oituan, ba ezemplu diak nebe Saudoso husik hela ba ita. Saudoso Tomas iha nia limitasaun barak wainhira sei moris maibe, ho orgulho konsege sustenta oan no bei-oan sira hotu sai boot. Ba oan sira hotu, favor ida hare malu diak. Ita nia aman wainhira sei moris, lahatene halo problema no hatene mak hamnasa no halo belun iha fatin nebe deit mak nia ba. Ho fuan boot, saudoso mos husik hela historia murak klandestina nian ba ita hotu, fo suporta ba oan no maun-alin nebe

Domingos Lamberto “DULAMA” SOBREVIVENTE MASACRE SANTA CRUZ 12 NOVEMBRU 1991

Gambar
  Domingos Lamberto “DULAMA” SOBREVIVENTE MASACRE SANTA CRUZ 12 NOVEMBRU 1991   Manifestasaun no masakre santa Cruz Manifestasaun 12 Novembru 1991 nudár realidade heroiku iha Juventude Timor nia istória. Husi eventu heroiku ida-ne’e mak konsege hamate propaganda falsu sira ne’ebé autoridade Indonézia lansa iha komunidade Internasionál katak Povu Timor iha pás, unidade, dame no dezenvolvimentu.   Iha eventu istóriku ida-ne’e, joven sira asume papél sentrál iha preparasaun no ezekusaun ba planu sobre manifestasaun ne’ebé ikusmai rezulta “Masakre Santa Cruz”. Entre joven sira seluk, Dulama nudár sobreviventi ida-ne’ebé involve ativamente iha eventu refere.   Domingos Lamberto “Dulama” nudár apoiante HPPMAI (Himpunan Pemuda Persatuan Mahasiswa Anti Indonézia) no kolaborante besik liu ba movimentu polítiku ida-ne’e ninia servisu. Ninia envolvimentu iha HPPMAI permite nia partisipa ativu iha prosesu preparasaun ba manifestasaun, lori ai-funan no ba reza iha Semitériu Santa Cruz.

PDHJ- "Asaun Ilegal Membru PNTL iha tempu Estadu Emerjênsia"

Gambar
     PROVEDORIA DOS DIREITOS HUMANOS E JUSTIÇA                               Estrada de Caicoli Dili, Timor Leste No. Tlf:  +670 3331030, 3331070, 3331071

Estudante Baucau-UEUMB husu atu parte sira buka solusaun Pasifiku ba kazu Matebiaun Armindo Borges

Gambar
  UNIAUN ESTUDANTE UNIVERSITARIU MUNISIPIU BAUCAU (UEUMB) Bele halo konfirmasaun ba portavós; +670 7727 4225
Gambar
  DESKULPA RATE-LAEK! Dadolin Murak   Deskulpa! ami seidauk bele halibur imi ruin ami seidauk bele hamaluk imi klamar tan ami lian mamar liu  hasoru Liman-Kroat sira  ne’ebé hakotu imi nia moris imi ruin no klamar sei namkári  iha rai-fehan, foho no tasi-okos Deskulpa Rate-laek! ami seidauk bele tane loloos  folin husi imi nia terus no mate tan ami sei hanoin liu  atu hamahar ami nia bolsu  tan ami sei susar lolo liman ba malu ami balun sei sai nafatin ATAN tan la brani hateten ‘LAE’ hasoru injustisa Deskulpa Rate-laek! kapitalista tasi-balun no ami balun de’it  mak susu dadaun rikusoin rai-lulik  ne’ebé imi saran an ba ami balun dulas lei ba-mai hodi serbí grupu kikoan nia interese Deskulpa Rate-laek! fó netik imi nia iis mai atu ami bele hamriik fali iha ami nia ain rasik hodi la tane liman ba tasi-balun harii fali ami nia knua haburas fali ami nia to’os  Deskulpa Rate-laek! loke fali ami neon atu komemorasaun hirak ne’e  la sai deit hanesan ‘ritual mamuk’ haforsa fali ami is

Konvite ba Públiku-Atu partisipa iha Komemorasaun loron Masakre12 Novembru 1991

Gambar
Dili, 06 Novembru 2020 Atu komemora Loron 12 Novembru koñesidu ho "Masakre Santa Cruz" ne’ebé hatuur ona nudár Loron Nasional ba Juventude Timor-Leste, Juventude Organizasaun Rezisténsia Sagrada Familia (J-OSF) organiza semináriu ho nia tema "Transmite Espiritu 12 Novembru ba Joven sira iha Faze Libertasaun Povu". Semináriu realiza iha Salaun FFTL "Xanana Sport Center” iha Loron 10 Novembru 2020 husi tuku 08:30 to’o remata. Aleinde atividade selebratoriu sira ne’ebé entidade sira seluk organiza iha ámbitu selebrasaun ba Loron istóriku refere, J-OSF fiar iha semináriu nudár forma komemorasaun ne’ebé produtivu atu diskute espíritu 12 Novembru nian hodi transmite kualidade pozitiva sira husi Loron istóriku refere ba jerasaun foun sira hodi forma sira sai sidadaun ne’ebé ativu, kritiku, no responsavel iha kontextu dezenvolvimentu. Masakre ida ne'e brutalmente Indonézia nian militár brutal no kruelmente tiru direta ba Juventude sira ne’ebé pasifikamente lori