Postingan

BIOGRAFIA SAUDOZU AUGUSTO FILIPE GAMA XAVIER “TEKY LEMORAI

Gambar
Saudozu Teky BIOGRAFIA SAUDOZU AUGUSTO FILIPE GAMA XAVIER “TEKY LEMORAI” Augusto Filipe Gama Xavier   Ho Kódigu  Ran Nakali Teky Lemorai  Ka T eky  moris husi família simples Ta’i-Resi (Bobo’u) I Liba-Loi iha loron 7 fulan Agosto tinan 1962 iha Munisipiu Baucau, Postu Administrativu Laga, suku Saelari no Povação Lau-hare, husi Knua uma lisan Lari-Sula / Isa-Riku. Augusto iha maun alin sira hamutuk na’in neen (6). Husi sira na’in neen ne’e Augusto nia iha númeru Segundo ka Segundo Filho. Iha tinan 1970 nia (Augustu) tama ba eskola pre-primária iha suku Saelari no akaba nia estudu iha eskola primária iha tinan 1974. Bainhira nia akaba tiha nia eskola primária quarta classe iha tinan 1974 hakarak atu kontinua nia estudu primeiro ano iha capital Dili maibé labele, tanba momentu ne’ebá iha Portugal hahú ona halo revolução dos Cravos ne’ebé fó mós liberdade ba rai hotu-hotu ne’ebé Portugal ukun inklui Timor Leste atu bele deside nia destinu rasik. Nune’e iha ...

Programa komite 12 Novembru no familia kona-ba Saudozu Teky nia ruin

Gambar
Saudozu Agusto Filipe Gama "Teky Programa husi Komité 12 Novembru kona-ba; ORARIU Haloot Restu Mortais Saudozo Agusto Filipe Gama "Teky” mak hanesan tuir mai ne'e; .............................................................................. Sai husi Dili ba Natarbora dia 19/10/2017 (Oras tuku 02:00 lokraik)  Sai husi Natarbora ba Laga/Baucau dia 20/10/2017 (Oras tuku 10:00 dadersan)  Depois rai loron 4 iha Laga, dia 25/10/2017 sei lori fila fali husi Laga mai Dili-Bidau (Oras Tuku 01:00 meiudia)  Dia 28/10/2017, husi uma Bidau sei lori ba vizita UNTL. Husi UNTL sei mai vizita Comite 12 de Novembru. 29/10/2017 lori Saudozo Teky nia Restu Mortais ba haloot iha fatin ikus Jardim dos Herois, Metinaro (Tuku 4:00 loro-kraik OTL).  Mak ne'e de’it informasaun husi ami, ba Ita Boot sira nia atensaun OBRIGADO. ............................................................................. Profile badak Saudozo Teky nian Teki moris iha Laga, 16 de Agusto 1...

Kampaña eleitorál no juventude nia papél atu defende interese povu nian

Gambar
Husi Celestino Gusmão Staff La’o Hamutuk ba asuntu ekonomia, Governasaun, direitus umanus no demokrasia Kampaña polítika mak forma ida husi komunikasaun polítika ida-ne’ebé hala’o husi kandidatu ida ho nia ekipa ka partidu polítika sira durante tempu determinadu, ho objetivu atu hetan apoiu polítiku (votu) husi sidadaun sira. Liu husi kampaña, votante sira bele deside partidu ne’ebé mak merese hetan sira-nia votu. Kampaña polítiku parte importante husi edukasaun popular, tanba bele hamosu diálogu entre kandidatu ka partidu no povu kona-ba asuntu fundamentál sira ne’ebé liga ho dalan ba transformasaun sosiál. Kampaña eleitorál ne'ebé di’ak tenke hato’o informasaun klaru no loloos kona-ba pozisaun ba asuntu xave sira ba povu no tenke inklui diálogu ho povu. Uza sasukat ida-ne’e, relatóriu observasaun oin-oin fó sai katak eleisaun parlamentár tinan ida-ne’e, di’ak liu kompara ho eleisaun prezidensial no eleisaun sira antes ne’e. Partidu Polítiku sira realiza diá...

Família vítima, oan kiak no feto faluk hanoin hikas Masakre Setembru Negro

Gambar
Família vítima, oan kiak no feto faluk hanoin hikas Masakre Setembru Negro -Tinan 18 liu ona laiha nafatin Justisa no Akuntabilidade - Impunidade kontinua prevalese (Reflesaun badak hosi sobrevivente hosi Masakre Igreja Suai no ativista pro justisa ba krime pasadu ) 06 Setembru 2017 Foto; google Ohin 6 Setembru 2017 kompleta ona tinan 18 masakre Igreja Suai ne’ebé konsidera hanesan loron nakukun no loron triste ba faluk no oan kiak sira iha Suai Covalima. Ohin sein prezensa na’i ulun-governante sira nian, oan kiak, faluk, hamutuk famíliavítima sira ho fuan boot, oin kraik, nakonu ho triste lori ai-funan no lilin ba tau iha fatin akontesimentu, fatin masakre Setembru Negro hodi fóonra no valoriza sira ne’ebé fó sira-nia vida ba rai lulik ida ne’e. Masakre Setembru ‘Negro’ milisia LAKSAUR no MAHIDI sira ne’ebé ho momoos kedas hetan apoiu husi MilitárIndonézia asalta no tiru ba igreja laran hodi hamate no halo violasaun seksuál hasoru ema inosente sira, feto no mane klosan m...

Istória pesoál relasaun ho konsulta popular iha Timor-Leste 30 Agosto no 4 setembru1999

Gambar
Istória pesoál relasaun ho konsulta popular iha Timor-Leste 30 Agosto no 4 setembru1999 Zyzy Silva Bento Ho inspirasaun hosi belun Maubere, liu husi nia artigu sira ne’ebé nia publika espesiál nia artigu kona-ba loron konsulta popular no ninia istória kona-ba partisipa iha votasaun. ha’u koko atu hakerek artigu ida ne’ebé ha’u rasik seidauk halo antes ida ne’e no la hatene atu komesa hosi ida ne’ebé. Mai tanba ha’u hakarak hakerek duni, agora sai artigu ida ne’ebé mai husi espresaun imajináriu ida ne’ebé refleta ba istória sira ne’ebé ha’u liu liga ho loron konsulta popular dia 30 fulan Agostu 1999. Ha’u hakarak hakerek no rai hela, atu evita istória sira ha’u nia ha’u la haluha ka la konsege hakerek. Ha’u nia naran Regina Maria da Silva soares, moris iha Baucau, 2 de Fevreiru de 1982, oan hosi Maria de Fátima Aleixo da Silva no Adolfino Soares ho naran revolusionáriu “PANGKAS”. Ha’u nia papa , Señór Venancio Oka   ho Señór Paul Assis Belo Balac  iha 1975  s...

Reflesaun 30 de Agusto: Mensajen ba Lider Polítiku sira kona-ba loron importante ida ne’e

Gambar
Reflesaun 30 de Agusto: Mensajen ba Lider Polítiku sira kona-ba loron importante ida ne’e Husi Pelagio Doutel no Celestino Gusmão tet.wikipedia.org Iha loron ida ne’e, tinan sanulu resin walu liu ba Timor oan sira hotu ba tuir konsulta popular atu determina destinu Timor-Leste nian hanesan nasaun soberanu ida. Iha loron determinasaun ida ne’e, maske ho ta’uk, Timor oan hotu, feto no mane ba hamriik iha liña no fó sira nia votu. Sira nia lian mak loriku aswa’in nia lian, babadook murak Timor nian, ho forte no determinasaun ba kauza ida katak Timor-Leste ukun rasik aan. Iha loron ne’e duni, hatudu Timor oan hotu nia unidade no korajen, maske la hatene loron aban atu sai oinsá loos naran katak loron aban ne’e loron ba ukun rasik aan nian. Ohin loron, 30 Agusto 2017, tinan sanulu resin walu liu tiha, Timor-Leste komemora tinan sanulu ba “kaer rasik kuda talin” mai ita hanoin hamutuk fali prioridade sira ne’ebé ita tenke tau matan ba tinan sira oin mai. Uluk nana’in, suse...
Gambar
30 DE AGOSTU 1999, LORON AUTO DETERMINASAUN BA POVU TL Istória pesoál, Celestino Gusmão, https://www.facebook.com/maubere.gusmao Istória kona-ba auto determinasaun [1] Direitu ba determinasaun ukun rasik an mak direitu fundamental ida ne’ebé la bele muda. Ne’e hare iha artigu 1 husi instrumentu boot rua ne’ebé kona-ba direitus umanu (konvenant Internasionál ba direitus sivíl no polítiku no Kovenant Internasionál ba direitus ekonómiku, social, no kulturál) tanba ida ne’e importante ba orden internasionál no protesaun ba direitus individuais. Tribunal Internasionál justifika no rekoñese ona direitu ba determinasaun ukun rasik a’an nudár direitus umanus ne’ebé importante liu hotu no hanesan “Estadu tomak nia atensaun”. Atu konkista konfiansa komunidade Internasionál fila fali, Iha meadus de 1990 mai, ho ajuda husi ONU, Timor-Oan sira husi pro-independénsia no pro-integrasaun tur hamutuk ba enkontru lubun ida ne’ebé hanaran Diálogu Entre Timor-Oan Hot-hotu (All-inclusive Int...