Reflesaun 30 de Agusto: Mensajen ba Lider Polítiku sira kona-ba loron importante ida ne’e

Reflesaun 30 de Agusto: Mensajen ba Lider Polítiku sira kona-ba loron importante ida ne’e
Husi Pelagio Doutel no Celestino Gusmão

tet.wikipedia.org
Iha loron ida ne’e, tinan sanulu resin walu liu ba Timor oan sira hotu ba tuir konsulta popular atu determina destinu Timor-Leste nian hanesan nasaun soberanu ida. Iha loron determinasaun ida ne’e, maske ho ta’uk, Timor oan hotu, feto no mane ba hamriik iha liña no fó sira nia votu. Sira nia lian mak loriku aswa’in nia lian, babadook murak Timor nian, ho forte no determinasaun ba kauza ida katak Timor-Leste ukun rasik aan. Iha loron ne’e duni, hatudu Timor oan hotu nia unidade no korajen, maske la hatene loron aban atu sai oinsá loos naran katak loron aban ne’e loron ba ukun rasik aan nian.

Ohin loron, 30 Agusto 2017, tinan sanulu resin walu liu tiha, Timor-Leste komemora tinan sanulu ba “kaer rasik kuda talin” mai ita hanoin hamutuk fali prioridade sira ne’ebé ita tenke tau matan ba tinan sira oin mai.

Uluk nana’in, susesu boot ba Timor-Leste tanba iha tinan ida ne’e povu Timor-Leste halo festa demokrasia ida ne’ebé la’o ho hakmatek tebes. Ita nia eleisaun jerál tinan ida ne’e hatudu katak Timor-Leste, maske foin adolesente maibé maduru tebes iha prosesu eleisaun nian. Sidadaun hotu-hotu vota ho hakmatek, no ita bele haree iha fatin-fatin bandeira partidu polítiku sira hamriik naksiku/sena malun iha uma viziñu sira no la iha konflitu kona-ba diferensa iha opiniaun no vizaun polítiku.

Partidu polítiku sira mós involve iha diskusaun ida ne’ebé nakloke liután iha prosesu kampaña ba eleisaun ninian. Parabens ba partidu sira ne’ebé manán iha eleisaun ida ne’e, no parabens liu-liu ba partidu foun rua PLP no KHUNTO ne’ebé hakat mai oin atu haforsa liután prosesu demokrasia iha nasaun klosan ida ne’e.

Ita hatene katak Timor-Leste nia prosesu demokrasia daudauk ne’e iha hela prosesu dezenvolvimentu nian. Maski nune’e, ha’u hakarak fó parabens ba foin-sa’e, estudante sira ne’ebé halibur aan iha Movimentu Universitáriu Timor-Leste (MUTL) ne’ebé iha loron hirak liu ba halo asaun no konsege fanun ita nia reprezentante sira iha Uma Fukun Parlamentár atu fó fila Prado ba estadu. Ita boot sira merese hetan rekoñesimentu tanba ita boot sira mak lian ba povu tomak no lian iha demokrasia ida ne’e. Abaixu Prado! Abaixu  KKN! Abaixu Pensaun Vitalísia! Viva Demokrasia!

Fila fali ba objetivu prinsipál husi artigu badak ida ne’e, ita hotu hatene katak oras ne’e daudaun Timor oan hotu ansioza atu haree formasaun ba sira nia reprezentante sira iha uma fukun Parlamentár no formasaun ba Governu foun ba periodu 2017-2022 nian. Nu’udar hatudu iha rezultadu eleisaun ninian, partidu lima ne’ebé hetan asentu iha Parlamentu Nasional mak FRETILIN ho kadeira 23, CNRT ho kadeira 22, PLP ho kadeira 8, PD ho kadeira 7 no KHUNTO ho kadeira 5. Tuir Konstituisaun no Lei, partidu FRETILIN iha pozisaun atu forma Governu. No partidu manán na’in ida ne’e iha opsaun koligasaun ka ukun ho minoria parlamentár liu husi insidénsia Parlamentár.

Tuir lei, Parlamentu Nasional tenke forma loron 15 hafoin Tribunal do Rekursu fó sai rezultadu ofisiál eleisaun ninian. Data espesífiku ba formasaun ida ne’e nian mak tuir loloos loron 21 Agusto 2017. Maibé liu ona semana rua husi data ne’ebé determina ona iha Lei atu forma Parlamentu Nasional foun ba periodu 2017-2022 nian. Tanbasá mak nune’e?

Tuir mai mak mensajen badak neen ba polítiku na’in sira atu konsidera iha loron istóriku ida ne’e.

1.     “Kaer Ukun”, Lidera. Ami fó ona fiar ba imi atu kaer ukun. Ne’e duni hala’o imi nia knaar ne’ebé imi hetan ona no labele namlele tun sa’e fali. Timor-Leste rai ida ki’ik, maibé tenke hatudu lideransa ida ne’ebé forte no preparadu husi ukun na’in sira. Kaer ukun ho loloos no onestu. Imi hotu hatene sakrifisiu hira mak imi halo ona ba rai ida ne’e.
2.     Hanoin kona-ba sé mak imi ukun - Povu Timor-Leste. Sira mak fó ona fiar ba imi atu kaer ukun. Keta hanoin ba imi nia interese polítiku de’it. Ha’u hanoin prosesu adiasaun sira ne’ebé la’o durante ne’e hatudu de’it Partidu ida idak nia interese, la’ós povu Timor-Leste ninia interese. Ne’e-duni hadeer ba, kaer ukun ba, no lori Timor-Leste la’o ba oin, la’ós imi nia ambisaun partikulár no interese polítiku sira. Fó importánsia ba Povu nia di’ak, la’ós ba PRADO no pensaun.
3.     Kria unidade la’ós instabilidade. Timor-Leste rai ida ne’ebé ki’ik. Atu la’o ba oin tenke iha unidade. Lider sira kaer knaar prinsipál ida no responsabilidade atu hametin unidade ida ne’e. Ne’e-duni dala ida tan, hanoin fila fali kona-ba sé mak imi ukun. La’ós imi nia interese. Tanba se imi ida idak hanoin kona-ba imi nia interese, imi fahe unidade. La iha unidade, la iha dezenvolvimentu.
4.     Uza rekursu povu nian ho matenek. Hanoin fila fali projetu boboot sira ne’ebé oras ne’e daudaun la’o hela. Projetu Tasi Mane ne’ebé gasta ona no sei aumenta tan osan tokon, Suai Supply Base, auto estrada, portu no aero portu, ZEESM. Tenke kria loke uluk dalan ba moris di’ak ba povu Timor-Leste, la’ós uza povu nia osan atu fakar ba projetu boot sira no fahe osan ba kompañia estranjeiru sira. Rai hela osan balun ba jerasaun futuru.
5.     Investe iha setór importante no urjente sira. Hadi’ak uluk sistema Edukasaun, Saúde, Bee Moos no Saneamentu no importante liu investe iha Agrikultura. Labele hanoin uluk ba Aeroportu, auto estrada no portu boboot sira. Iha futuru bainhira ita nia ema prontu ona, sira sei iha kapasidade atu harii buat sira ne’e. Imi nia prioridade tenke hahú uluk dezenvolve setór báziku sira. Sira ne’e mak hanesan fundasaun (fondasi) ba futuru. Auto-sufisiénsia hahú ho kapasitasaun ba ita nia rekursu umanu sira. Se hakarak fakar osan, di’ak liu fakar osan ba imi nia povu rasik nia di’ak. Labele loke dalan ba oportunista sira atu aproveita Timor nia di’ak.
6.     Opozisaun ida forte no ativu, Parlamentu Nasional mak fatin ba diskute Polítika hotu-hotu relasaun ho nasaun nia vida, tanba ne’e presiza iha opozisaun ida ne’ebé ativu no forte liu hodi lori opsaun sira ne’ebé kontribui ba objetividade husi Polítika ka lei sira.

Iha loron istóriku ida ne’e, mai ita hanoin kona-ba interese komún ida hanesan interese komún ne’ebé ita iha tinan 18 liu ba. Mai ita haluha tiha ita nia ambisaun pesoál no interese partidu ida idak nian no hanoin kona-ba dezenvolvimentu ida iha Timor-Leste iha ne’ebé ema hotu hola parte, no iha impaktu ba ema hotu (sidadaun Timor oan hotu hotu) nia moris di’ak. Mai investe iha setór krítiku sira hanesan edukasaun, saúde, bee moos no saneamentu, agrikultura no indústria rai laran nian, molok haree ba ita nia ambisaun boot sira seluk hanesan nasaun nian.

Ha’u fiar katak ulun na’in sira no maluk barak mak iha hanoin hanesan ne’e. Ita hotu hatene katak ita labele rezolve Timor nia problema hotu dala ida de’it, maibé hamutuk ita bele rezolve problema sira ne’e ida ba ida. Importante liu mak agora ita ukun aan tiha ona; laiha tan ema ida duni ita tun sa’e; no labele ansi. Mai hanoin hamutuk ho ulun malirin no tetu didi’ak saida mak ita tenke halo ba dezenvolvimentu ida ne’ebé murak liu iha Timor-Leste, ohin loron no ba futuru.


A Luta Kontinua!

Komentar

Postingan populer dari blog ini

Lia Rekadu kona-ba Loron 40 aifunan Saudozu Komandante L-4 nian.

Kazu Agresaun Fíziku hasoru manifestante no Vendedór Ambulantes sira.

Maubere