30 DE AGOSTU 1999, LORON AUTO DETERMINASAUN BA POVU TL
Istória pesoál, Celestino Gusmão, https://www.facebook.com/maubere.gusmao
Istória kona-ba auto determinasaun
[1]Direitu ba determinasaun ukun rasik an mak direitu fundamental ida ne’ebé la bele muda. Ne’e hare iha artigu 1 husi instrumentu boot rua ne’ebé kona-ba direitus umanu (konvenant Internasionál ba direitus sivíl no polítiku no Kovenant Internasionál ba direitus ekonómiku, social, no kulturál) tanba ida ne’e importante ba orden internasionál no protesaun ba direitus individuais. Tribunal Internasionál justifika no rekoñese ona direitu ba determinasaun ukun rasik a’an nudár direitus umanus ne’ebé importante liu hotu no hanesan “Estadu tomak nia atensaun”.

Atu konkista konfiansa komunidade Internasionál fila fali, Iha meadus de 1990 mai, ho ajuda husi ONU, Timor-Oan sira husi pro-independénsia no pro-integrasaun tur hamutuk ba enkontru lubun ida ne’ebé hanaran Diálogu Entre Timor-Oan Hot-hotu (All-inclusive Intra-East Timorese Dialogue). Bainhira ita haree katak mudansa mosu tebes iha Timor-Leste iha 1998, maibé hetan intimidasaun ho violénsia, Bispu sira husi Timor-Leste lori hamutuk lider Timor-Oan pro-independénsia no pro-integrasaun sira iha enkontru ne’ebé koñesidu hanesan Dare I. Enkontru dala rua hala’o iha Jakarta iha 1999.

Ikus mai indonézia, Portugal no Nasoins Unidas hetan akordu 5 de maiu hodi konkorda konsulta popular iha Timor-Leste tinan 1999 hodi deside destinu ikus Povu Timor-Leste nian. Konsulta Popular ida ne’ebé hetan husi istória konversasaun naruk entre Timor oan integrasionista no sira ne’ebé hakarak ukun rasik an ne’e povu Maubere mak hetan duni nia vitória. Husik hela ba rezerva ideolojia oin-oin, fila oin ba malu hodi hetan dalan ba objetivu komún mak liberdade no ukun rasik an ba Povu Timor.

20 no 30 Agostu, loron FALINTIL no loron konsulta Popular
Antes dia 20 de Agostu ami hetan mobilizasaun husi responsavel sira kaixa nian atu ba partisipa iha loron restaurasaun FALINTIL nian iha fatin akontonamentu FALINTIL sira nian. Tanba ami nia kaixa husi sagrada familia ne'ebe submete ba komandu Komandante L-7 nian, ne’ebé konsentradu iha Waimori nune’e ami hotu tenke ba iha Waimori maske rejiaun um ne’ebé komanda husi Komandante rejiaun Lere anan Timor besik iha ami nia suku.

Iha momentu ne’ebá ha’u la lao hamutuk kaixa “Rai Nain” ne’ebé ha’u mós hola parte maibé lao hamutuk fali ho Kaixa Body Boy ne’ebé lidera husi maun Cowboy. Tanba viajen ida ne’e tenke sae karreta nune’e ami tenke hatama osan hodi selu karreta, ha’u sei lembra momentu ne’ebé ha’u laiha osan maibé ha’u nia bin ida boot mak fó osan RP 200.00 hodi hatama ba responsavel ida naran Joao Kolo (Matebian) hodi organiza ba seluk karreta no selu ba kustu viajen sira seluk.

Ami sai husi Lalulai-Laga, ho karreta truck ida, tenke liu husi sub distritu Laga, Distrito Baucau no liu ba vemase-Laleia liu husi Kairui no ba Waimori, dalan hirak ne'e militar no Polisia Indonezia nian kontinua hela iha ne'eba. Ha’u inosente loos alias la hatene karik iha posibilidade Indonézia nia militár sei kaer ami ka tiru ami, maibé durante viajen laiha militár ida mak para ami iha dalan, ikus mai mak ha’u hatene katak tanba iha akordu 5 de maiu hodi deside FALINTIL sira hela iha akontonamentu no Militar no Polísia mós hakmatek no la halo operasaun tan.

Durante iha Waimori, ha’u hetan kolega, maun, tiu no membru FALINTIL oin-oin ne’ebé antes ne’e hasoru malu ona nudár joven ida ne’ebé partisipa iha funu kontra okupasaun Indonézia. Iha Waimori ha’u hetan inspirasaun barak inklui rona esplikasaun oin husi FALINTIL sira kona-ba sira nia terus no dedikasaun ba ita nia rain durante sira iha ai-laran, maske antes ne’e rona ona maibé dalan barak ami nia servisu nudár seguransa/tau matan ba movimentu militár Indonézia ho nia kolaboradores sira.
Iha Waimori mós hetan inspirasaun disiplina nian barak liu-liu iha dansa ne’ebé sira hanaran konvivu Popular. 

Kada kalan ne’ebé ami ba partisipa dansa presiza hatene regra sira, liu-liu regra oinsá mak husu feto sira ba dansa no feto sira mós tenke hatene oinsá tenke husu mane. Maske uluk ha’u la hatene tanba sa FALINTIL sira uza regra ida naran Buibere zar e Maubere Zar, Maubere zar katak mane sira mak tenke ba husu feto, Buibere zar katak feto sira mak tenke husu mane sira, ikus mai ha’u hatene katak feto no mane iha direitu hanesan atu deside hakarak dansa ho mane ka feto ida ne’ebé.

Tanba joven sira toman ona ho mane mak sempre deside husu feto, nune’e ha’u nia primu ida rona sala ka la rona orientasaun maun FALINTIL sira nian, primu ne'e hakat ba husu feto atu ba dansa iha tempu ne’ebe Buibere mak tenke zar Maubere. Nudár konsekuénsia husi violasaun ba regra ne’e, ha’u nia primu tenke toba iha klaran mak ami seluk dansa hale’u nian, lalais de’it FALINTIL ida mosu mai haruka ha’u nia primu ne’e hamriik tiha husi toba. Ha’u nia servisu barak iha Waimori mak aléinde hasoru kolega sira no haruka ami halo barak ha’u mós ativu iha dansa/ konvivu popular kada kalan.

Komemorasaun liu tiha ema hotu tenke fila ba vila inklui ami mós tenke fila, iha momentu ne’ebá ha’u hakarak hela iha Waimori. Ha’u hatete ba ha’u nia primu ida ne’ebé hela kleur ona iha ai-laran atu ha’u hela ho nia hodi kontinua sai membru FALINTIL, ha’u kontente loos tanba primu ne’e lori tiha ha’u ba halimar iha barraka rejiaun 2 nian besik komandu xefe estadu Maiór Taur Matan Ruak nia fatin. Ema barak komesa fila ona, ha’u hanoin kaixa ne’ebé ha’u lao hamutuk mós fila ona tanba ha’u hakarak hela duni iha ne’ebá.

Infelizmente, Komandante ida naran Anin fuik buka hela ha’u, tanba sira konfirma ema hotu iha ona, ha’u de’it mak seidauk iha karreta laran, Kuandu Komandante hetan ha’u, nia hatene Atino o tenke ba ona tanba sira hein o, ha’u hatán Komandante, ha’u hakarak hela iha ne’e, Komandante ne’e hatán, lae, imi tenke fila atu ba tuir votasaun selae ita lakon o ami tiru mate tiha, oh, ha’u rona ida ne'e, ha’u tenke ba tuir votasaun, entaun ha’u hatete ba ha’u nia primu FALINTIL ida naran “NATO” lori ha’u ba karreta tanba ha’u mós presiza ba vota. Kuandu ha’u too, kaixa ne’ebé ha’u lao hamutuk sei iha ne’ebá nune’e ami hotu sae karreta no fila ba Laga.

Too iha ami nia Suku, ami sente kontente no konta istória oin-oin ba ami nia família sira ne’ebé la konsege ba Waimori. FALINTIL rejiaun um besik hela ami nia suku nune’e loron kalan ami iha fali ona akontanamentu rejiaun um nian hodi simu informasaun oin-oin kona-ba votasaun inklui ami partisipa mós vizita Komandante em xefe Kayrala Xanana Gusmão iha fatin akontanamentu Suku Atelari sub distritu Laga. Maske dala barak haree no lori maun boot nia foto maibé ba dala uluk liu mak ha'u haree maun Xanana iha momentu ne’ebá, kuandu maun Xanana tun husi aviaun ha’u hanoin militár ema li'ur nia, tanba haree ba maun Xanana hanesan mane aman boot ida haree hanesan ho forsa brazileiru sira ne’ebé fó seguransa ba nia. Sente kontente tebes, hakarak kaer liman no hako’ak maibé labele besik tanba katuas revolusionáriu ne’e hetan seguransa fleira tolu husi FALINTIL sira.

Dia 28-29, ami nia kaixa nomea ona joven sira husi kada aldeia nudár seguransa CNRT nian. Ami na’in rua ha’u nia primu ida mate ona mós hetan bolu husi ha’u nia tiu ida mós nudár responsavel iha NUREP/Selkom atu tau matan ba situasaun jerál iha prosesu votasaun. Ho ta’uk uitoan hodi husu ami atu tau matan ba saida? Tiu ne’e dehan imi haree tuituir de’it milisia sira ne’ebé mai husi Saelari atu vota iha ne’e para sira halo buat ruma karik fó hatene ba ami hodi halo relatóriu. Felismente, loron tomak iha votasaun ne’e laiha barullu no problema ruma.

Dadeer de’it ema barak mai sentru votasaun, ha’u mós ho ha’u nia primu no kolega joven sira seluk hakat besik ba sentru votasaun hodi fó ami nia votu iha kabina ne’ebé poling staff sira hatudu ba ami. Ema barak fó tiha sira nia votu, sente kontente maibé balun ta’uk karik iha konfrontus ruma, barak husi votante sira lalais de’it fila ba sira nia uma hodi hein saida mak akontese depois votasaun no hein rezultadu saida mak sei mai. Kontente liu tan, dia 4 setembru rona katak konsulta popular ne’ebé Povu Maubere mak manán maske konsekuénsia husi manán ida ne’e tenke lori ema barak mak mate no sakrifiika povu nia sasán barak tanba destroi husi militár no Polísia Indonézia inklui indonézia nia kolaboradores sira.

Ha’u hakerek ida ne’e atu rai ba istória pesoál antes haluha ka la konsege hakerek istória sira hanesan ne’e. Nune’e mós liu husi istória simples ida ne’e, sujere ba maluk Timor oan hotu atu lee relatóriu CAVR nian ne’ebé hanaran CHEGA! No enkoraja ema ida-idak bele hakerek nia istória hodi rai hela ba arkivu pesoál nune’e labele haluha.

Introdusaun husi istória badak ida ne’e foti husi relatóriu CHEGA! Liu-liu husi rezumu relatóriu ne’e iha tetun. Iha rezume relatóriu ne’e hakerek ho lian tetun ne’ebé fasil liu ba ita bele lee, komprende no bele konfirma iha relatóriu kompletu karik ita hetan duvida ruma.
Obrigadu barak ba pasiénsia hodi lee artigu pesoál ida ne’e.


Komentar

Postingan populer dari blog ini

Lia Rekadu kona-ba Loron 40 aifunan Saudozu Komandante L-4 nian.

Kazu Agresaun Fíziku hasoru manifestante no Vendedór Ambulantes sira.