Shirley Shackleton - Liu ona ba Mundu Seluk!

 Shirley Shackleton Autobiogra

 Shirley Shackleton fila hikas ba mundu seluk iha Melbourne loron Domingu, 15 Janeiru 2023 ho idade 91.

Saudoza moris iha dia 26 December 1931 iha Plympton, Adelaide, Australia de Sul, Australia ho naran Shirley Doreen Venn.

Saudoza kaben ho Saudozu Greg John Shackleton iha Adelaide, dia 7 Maiu 1966, ho tinan 34 servisu hanesan Manajementu ba publikasaun televizaun iha momentu ne’ebá. 

Saudozu Greg nia la’en, Jornalista ida husi ‘Balibo Five’, (Gary Cunningham, Tony Stewart husi Channel Seven no Malcolm Rennie ho Brian Peters husi Channel Nine) ne’ebé mate iha militár Indonesia nia liman iha Balibo, Timor iha dia 16 Outubru 1975 antes invazaun Indonesia.

Saudoza Shirley ho Greg Shackleton iha oan mane ida naran Evan Shackleton ne’ebé mak tinan 8 de’it bainhira nia aman Saudozu Greg mate iha Balibo.[2]

Saudoza Shirley feto lutadór, aten barani tebes ho fuan boot iha nia moris, nia luta hodi buka lia los;

Bainhira nia la’en Saudozu Greg mate iha Balibo, Saudoza Shirley hasoru trajédia boot iha nia moris, sai inan mesak ba nia oan Evan. Saudoza servisu hanesan apresentador ba sesaun programa ida iha Televizaun iha Melbourne, iha tempo hanesan nia mós tenke nakfilak aan sai ativista ba direitus umanus luta hasoru impunidade, luta hodi buka lia los no kontra okupasaun illegal Indonesia, sai lian makas hasoru violasaun direitus umanus iha West Papua.

husi trajédia ne’ebé nia hasoru hamoris espíritu luta firmi tebes nakonu ho determinasaun e domin ne’ebé mak boot tebes ba nia la’en Saudozu Greg Shackleton, Saudoza la hatene atu para, no kontinua buka lia los no justisa ba nia la’en ho tempu hanesan nia hamriik ho Timor oan hodi hasoru okupasaun Indonesia, nia sempre partisipa demonstrasaun barak iha Australia ate to’o ba iha Timor;

Durante okupasaun Indonesia iha Timor Saudoza mai Timor dala rua, ho aten barani hodi hasoru forsa ne’ebé mak oho nia la’en kaben;

Iha tinan 1988, bainhira Suharto deside loke Timor-Timur ba iha mundu, Shirley mós aproveita hakarak halo vizita mai iha Tim-Tim, iha momentu ne’ebá Shirley rona katak turista Australianu seluk hanesan Pat Wals mós mai vizita Timor, liu husi kontaktu ho Abel Guterres, entaun fó korajen ba Shirley atu mai dunik Timor. Iha Outubru 1989 molok Amu Papa Joao Paulo II mai vizita Timor. To’o iha Timor, Arsenio Horta mak simu no lori Shirley ho ninian kolega Peter Philip editor Jornál ‘Advocate’hela iha Hotel Tourismo. Iha momentu mak hanesan jenerál Benny Moerdani mós hela iha Hotel Turizmu. bainhira iha jantár kalan Shirley haree ho matan Jenerál Benny Moerdani enjoy hela ninian han kalan, maibé Shirley seidauk serteza katak ema ne’e mak Jenerál Benny Meordani, entaun Shirley deside hein to dadersan. Iha dadersan sedu bainhira loron matan foin sae, Jenerál hemu hela ninian kafé, Shirley hakat ba konfronta Jenerál Benny Moerdani hodi hateten “ Jenerál Moerdani, ha’u nian naran Shirley Shackleton, ha’u hakarak ko’alia ho ita bot, derrepente de’it ema hotu mak matabixu iha salaun laran hakmatek no laiha ida mak book an. Depois Nia hit oin no haree ha’u, e ha’u dehan ba Jenerál, “Jornalista Laiha”, depois Jenerál doko ulun fó sinál katak nia bele rona, depois ha’u tur besik Jenerál nian soring, ha’u nian kolega Peter mós hakat mai tur besik ha’u. Ha'u husu ba Jenerál kona ba ha’u nian la’en no jornalista na’in hat seluk inklui Rogerst East, maibé Jenerál dehan nia la hatene. Ha’u husu ba nia kona ba Ro’o ahi funu mak para besik iha momentu ne’ebá, maibé Nia rekuza Faktu hirak ne’e. ha’u dehan ba Nia, “ Bainhira O konsiente O nian soldadu hodi oho ema inosente barak, Ema Timor sei la simu O, inklui mós labarik sira ne’ebé moris husi O nian soldadu sira nian hahalok” ha’u mós dehan “ Ema Timor la’ós ema mukit, maibé sira ema di’ak, mak iha kultura”. Depois Nia rona tiha ha’u nian liafuan hirak ne’e Nia hakruk no la’o husik hela meza han fatin. Depois de hato’o tiha liafuan hirak ne’e, ha’u nian kontaktu balun ema Timor, komesa ta’uk bainhira ha’u sei hela nafatin iha Hotel Turizmu.

Bainhira Shirley hela iha Timor momentu ne’ebá, Shirley mós halo viajen ba Gleno ho Kamioneta trek. Shirley mós la’o lemorai ba to’o iha Lospalos, Baucau, bainhira iha Baucau Shirley ba vizita Colegio Fatumaca no hasoru Amu Locateli. Shirley mós halo viajen ba Balibo hodi ba hare fatin akontesimentu ema oho ninian la’en. Iha balibo Shirley mós konfronta ajente military Indonesia nian ida ne’ebé fihir no deskonfia Shirley nian prezensa, bainhira soldadu tentara ne’e kontinua fihir, Shirley hakat ba hasoru no hateten liafuan “Rona didi’ak, Imi nian Prezidente Suharto mak hakarak Turista halo vizita mai Timor”. Bainhira rona tiha liafuan ne’e tentara ne’e hakruk nonook de’it.  

Iha 1990 Saudoza Shirley ezije ba Ministru Estranjeiru Australia nia iha tempu ne’ebá Gareth Evans no halo lobby ba governu Australia iha Canberra hodi halo investigasaun tomak relasiona ba kazu oho Jornalista na’in 5 iha Balibo bolu ‘Sherman Inquiry’, ne’ebé fó rezultadu sai katak Jornalista na’in 5 ne’ebé mak mate iha situasaun kombate hodi suporta autoridade Indonesia nia lian.[3]

Iha fulan Marsu 1992, “ Ha’u simu telephone husi Portugal husu se karik ha’u iha interese atu join espedisaun Ro Lusitania Espresso ba Timor, ha’u hatán ba telephone ne’e dehan “ Are you kidding” ho kontente ha’u dehan ha’u pronto atu hola parte iha misaun ida ne’e. semana ida antes ami hela iha Darwin hodi halo preparasaun, iha misaun nian laran iha mós ativista seluk mak hanesan; Rob Westley Smith, Andrew Alcock, Jack Boardman no Andrew Sherlock, inklui mós voluntaries juventude husi nasaun barak mak hanesan; Fransa, Guinea Bissau, Japaun, Alemaña, Canada Cabo Verde, China, Indonesia, Holanda, Austria, Vietnam, Italia, Brazil, India, Swedia, Estadus Unidus America, Inglaterra, Australia no Portugal. Iha loron 10 de Marsu 1992, Ro ‘Lusitania Expresso’ book an husi Darwin atu ba Timor. Tuir planu ami atu tama ba Timor la’o husi Ponte Kais ba Semitériu Santa Cruz hodi tau ai-funan ba Massacre 12 Novembru 1991 Santa Cruz. Iha loron 11 de Marsu 1992, iha tuku 7.30 Ro funu Indonézia nian, halo kontaktu liu radio mai Ro Lusitania Kapitaun Luis dos Rios, no husu atu fila kamudi ró ba fali Darwin, maibé ami konsege besik ona Betano, tanba bele hare tasi ibun betano nian. Ami hetan ameasa oin - oin husi roo funu 8 Indonesia nian no mós aviaun RAFF no seluk tan, ne’ebé hale’u roo Lusitania Expresso, ikus liu 11/03/1992 tuku 4 dadeer Captain Lusitania Peace ho kondisaun obrigatóriu tenke fila ba Australia iha tasi klaran antes negósiu naruk[4], protestante sira iha Lusitania Peace bele de’it kari ai-funan iha tasi klaran, la too tama too Ponte Kais.[5]

Tempu Timor hetan ona Restarasaun Independénsia

Saudoza Shirley firme nafatin iha nia luta buka lia los, iha 2007 Australia (New South Wales) Coroner nia rezultadu investigasaun fó sai katak jornalista na’in 5 Balibo hetan oho husi Forsa Special Indonesia nian ne’ebé ba la hanesan ho saida mak Indonesia nia autoridade sempre hato’o antes. Saudoza Shirley sempre protesta katak Governu Australian nunka hakarak atu kestiona ba lia los hirak nee tan de’it lakohi estraga relasaun ho Governu Indonesia hodi taka lia los;

Saudoza Shirley sempre firmi hodi defende lia los, nia hakerek livru ida ho títulu ‘Circle of Silence: a personal testimony before, during and after Balibone’ebé mak publika iha 2010 hanesan testimony ba nia luta no expericia hasoru injusticia.[6]

Iha 2010 Governu Australia blacklist Komandante Forsa Special Indonesia nian Yunus Yosfiah ‘Persona Non Grata’, ne’ebé lidera invazaun ba Timor atu labele tama Australia ne’ebé fó sai husi Diplomata Secreta ida husi America. Yunus Yosfiah too ikus sai Ministru Komunikasaun nian iha Indonesia. Saudoza Shirley iha 2010 ba too iha Jakarta, Indonesia hodi konfronta autoridade Indonesia no fó evidénsia iha Tribunal Jakarta relasiona ba filme Balibo ne’ebé mak Indonesia nia governu bandu atu loke, filme Balibo sai iha 2011. Iha momentu ne’ebá Saudozu Sihrley mós ba vizita nia la’en nia rate iha Jakarta ne’ebé mak Jornalista na’in 5 nee hakoi hamutuk iha rate ida de’it. Saudoza Shirley sempre sai ai-tarak ba governu Indonesia tan nia luta ba lia los no kontra okupasaun Indonesia iha Timor.

Saudoza hakerek ba Primeiru Ministru Australia, Kevin Rudd ezije atu restu Saudozos na’in lima Balibo nee tenke lori fila ba Australia...,[7]

Iha Agostu 2019, Saudoza Shirley ba fali Timor hodi lori Petisaun husi ema Timor 4000 atu ejije ba governu Australia atu hakotu kazu persegisaun Sasin K ho nia advogadu Bernard Collaery relasiona ba kazu fó sai operasaun espionajen iha Gabinete Timor nian  relasiona ho negosiasaun ba Fronteira Marittima Timor, iha tempu ne’ebá Saudoza Shirley ho idade 87; Saudoza naton nee la’o ain husi tasi ibun ho Mana Mena Reis ba Ministériu Finansas hodi ba hein iha odamatan atu konfronta Scott Morrison Primeiru Ministru Australia nian iha tempu ne’ebá, ne’ebé atu asina tratadu Tasi Timor, maske officials seguransa Timor nian balun koko atu hasees nian maibé nia ho firme dehan, “Don’t Bully me! I am here to see the Prime Minister!’ keta impata ha’u, ha’u mai iha nee atu hasoru PM! nia duni tuir PM Scott Morrison ba too laran no konsege entrega petisaun ne’ebé mak organiza husi MKKOT ba Marrise Payne, Ministra Negósiu

Iha tinan 2019 Saudoza ba Balibo hamutuk ho Mark Davis hodi vizita fatin ne’ebé Militár Indonesia oho nia kaben Saudozu Greg Shackleton.[8]

Too agora Governu Australia seidauk fó sai dokumentu relasiona ba Kazu Balibo Five ba public, Prezidente Timor Jose Ramos Horta, ejije ba governu Australia katak tempu too ona atu loke dokumentu hirak nee ba public.[9]

Iha loron Domingu 15 Janeiru nia fila hikas bam undo seluk no husik hela nia oan mane Evan ho bei oan na’in rua.

Saudoza husi hela inspirasaun boot ba ita hotu hanesan heroi boot ba buka lia los.

Iha loron Segunda 23 Janeiru 2023 tuku 2:30 oras Melbourne sei haloot Saudoza iha Melbourne Australia.

Hakmatek hamutuk ho heroi hotu iha Ramelau tutun heroi Timor nian Shirley Shackleton. Obrigada wain tebes ba luta hotu,

Adeus ba ita hotu nia Camarada!!!

 

 

 



[1] https://www.abc.net.au/news/2023-01-17/balibo-five-widow-shirley-shackleton-dies/101863946

[3] http://etan.org/et/1999/february/15-21/20shirl.htm

[4] https://newmatilda.com/2013/09/03/freedom-flotilla-will-go-down-history/

[5] https://larouchepub.com/eiw/public/1992/eirv19n12-19920320/eirv19n12-19920320_051-indonesia_lusitania_expresso_pro.pdf

[6] https://www.greenleft.org.au/content/vale-shirley-shackleton-fighter-justice-east-timor

[7] https://www.abc.net.au/news/2012-10-14/wife-of-journalist-killed-at-balibo-launches-campaign/4312366

[8] https://www.journeyman.tv/film_documents/746/transcript/

[9] https://www.smh.com.au/world/asia/long-overdue-ramos-horta-calls-on-australia-to-release-balibo-files-20230116-p5cctk.html

Komentar

Postingan populer dari blog ini

Lia Rekadu kona-ba Loron 40 aifunan Saudozu Komandante L-4 nian.

Kazu Agresaun Fíziku hasoru manifestante no Vendedór Ambulantes sira.