Rezultadu Open Budget Survey 2023

Progresu Sei Posivel Bainhira Hadi’ak Transparénsia no Partisipasaun Públiku iha Prosesu Orsamentál

Dezde 2020 ba 2022, Timor-Leste la konsege hatudu mudansa signifikativu iha valór transparénsia – hirak ne’e hotu relasiona ho desizaun Governu nian kona ba orsamentál – Taxa ne’ebé presiza rekolla, servisu saida mak tenke fornese, empréstimu hirak mak sai hanesan obrigasaun atu selu. Preokupasaun hirak ne’e iha konsekuénsia importante ba ema hotu iha sosiedade. Bainhira governu fornese informasaun no fó sai liu husi kanál ne’ebé hakerek iha lian ne’ebé ema hotu bele komprende no asesu hodi atualiza ba polítika sira ne’ebé governu estabelese hodi asegura katak osan povu nian gasta duni ba interese povu nian. 

Seidauk hatudu kometimentu forte atu hadi’ak transparénsia




Open Budget Survey – OBS 2023 – nudár survey independente ne’ebé realiza kada periodu tinan rua liu husi sasukat komparativu iha nivel mundiál ba nasaun 125 inklui Timor-Leste. Iha 29 Maiu 2024, Organizasaun Internasionál Parseiru Orsamentál (International Budget Partnership – IBP) realiza lansamentu rezultadu husi Survey Orsamentu Nakloke (Open Budget Survey - OBS) tinan 2023 nian ne’ebé avalia husi prosesu preparasaun OJE 2023 ne’ebé iha jestaun Governu VIII nian to’o iha implementasaun no fiskalizasaun.

Jerálmente, valór transparénsia aumenta ba 24% iha nivel mundiál, enkuantu pozisaun transparénsia Timor-Leste nian tun pontu 19 kompara ho OBS ikus (kona-ba tinan 2020) no kuaze hanesan ho valór iha dékada ida liu ba iha tinan 2012. Situasaun ne’e, presiza hetan atensaun aas husi Governu Timor-Leste, tanba iha tinan barak nia laran ona mak Governu repete atu hadi’ak sistema transparénsia ho efetivu liu husi planeamentu orsamentál to’o iha implementasaun sira hodi asegura katak informasaun sira hotu ne’ebé liga ba gastu osan públiku nian sei nakloke ba ema hotu.

Mezmu nune’e, iha mudansa balu ba valór fiskalizasaun ne’ebé aumenta pontu 12 kompara tinan rua liu ba ho valór 68 husi 100, valór ne’e ita bele konsidera di’ak liu kompara ho nasaun Indonézia no Malázia. Aleinde ne’e, ba valór partisipasaun aumenta pontu haat kompara husi periodu antes ho valór 11 husi 100, signifika katak Governu hahú hadi’ak no fó espasu públiku iha prosesu orsamentál balu, maibé valór ida ne’e nafatin ki’ik liu kompara ho nasaun sira balu iha Ásia. 

Maske iha Governu hola inisiativa balu atu promove di’ak liu transparénsia, Governu rasik seidauk iha kometimentu forte ba hadi’ak transparénsia, hirak ne’e ita nota dezde tinan 2022 bainhira Governu nia inkonsisténsia ba mudansa iha enkuadramentu legal sira hodi propoin lei Enkuadramentu Orsamentál ne’ebé ikus mai halo alterasaun fila fali ba Lei Orsamentu no Jestaun Finanseira Nu. 15/2023 ne’ebé elimina Lei Grande Opsaun Planeamentu. Ida ne’e taka oportunidade ba diskusaun iha públiku no Parlamentu Nasional kona-ba prioridade no programa sira, ne'ebé bele ajuda Governu atu prepara proposta OJE iha kada tinan no Governu rasik la konsege diskute kona ba planu ba longu prazu nian. 

Indikadór iha OBS 2023 ba Timor-Leste

 

Transparénsia 

Valór Transparénsia sukat husi asesibilidade públiku ba iha informasaun sira kona ba oinsá Governu hasa’e no gasta rekursu públiku. Investigasaun ba prosesu hirak ne’e haree liu husi disponibilidade asesu online, haktuir ba tempu no informasaun detallu no komprensivu iha dokumentu importante ualu husi livru Orsamentu Estadu. 

Transparénsia iha Timor-Leste Kompara ho Nasaun Seluk

 


Tinan ida ne’e, maske Governu Timor-Leste konsege públika dokumentu Esteitmentu molok proposta OGE (Pre-Budget Statement) ba OJE 2023 nian no Relatóriu Tinan Klaran (Mid-Year Review) ba OJE 2022 nian iha online no tuir tempu, livru hirak ne’e la konsege fornese informasaun sira ho detallu no kompletu hanesan inklui mós livru sira seluk hanesan Relatóriu Anuál (Year-End Report), Relatóriu Trimestral (In-Year Reports), Orsamentu ba Sidadaun (Citizens Budget), no Livru Proposta OJE (Executive’s Budget Proposal). Nune’e, Timor-Leste hetan de’it pontu 37 husi 100.

Partisipasaun Públiku

Sasukat valór partisipasaun públiku nian avalia husi oportunidade ba partisipasaun públiku iha etapa iha prosesu orsamentál sira hahú husi formulasaun, aprovasaun, implementasaun no fiskalizasaun. Valór ba partisipasaun públiku Timor-Leste nian mak 11 husi 100, no Timor-Leste nafatin ki’ik kompara ho nasaun Filipina, Malázia, Tailándia, Indonézia no Vietname. 

Fiskalizasaun Orsamentál

Prosesu sasukat ba fiskalizasaun avalia liu husi funsaun lejisladór sira no instituisaun auditór sira ne’ebé iha knaar atu akompaña prosesu orsamentál tanba sira halo kontrolu no fiskalizasaun no asegura akontabilidade. 

Timor-Leste hetan pontu 67 husi 100, valor ida ne’e hatudu aumenta pontu 6 kompara ho relatóriu OBS 2021 no konsidera adekuadu ka nato’on. 

Rekomendasaun ne’ebé Estadu Timor-Leste Presiza Tau iha Pratika

Governu presiza asegura katak informasaun orsamentál sira detallu, kompletu aliña ho orsamentu bazeia programa no mós asegura katak informasaun sira ne’e hotu fasil atu asesu no publika haktuir ba tempu ba livru OJE sira liu-liu ba livru Relatóriu Trimestral (In-year Reports), Relatóriu Tinan Klaran (Mid-year Report), no Relatóriu Tinan Ikus (Year-End Report) no informasaun sira hotu ne’ebé públika iha portál transparénsia.

Bazeia ba rezultadu husi valór partisipasaun públiku nian, rekomenda ba Governu tomak atu haboot mekanizmu sira iha prosesu formulasaun to’o iha implementasaun iha prosesu orsamentál sira hodi involve mós organizasaun sosiedade sivíl, média no públiku inklui konsidera asuntu inkluzaun atu partisipa no asegura katak sidadaun sira hotu bele atualizadu no akompaña prosesu sira hotu. 

Rekomenda mós ba Parlamentu Nasionál sira atu fó biban ba públiku no organizasaun sosiedade sivíl sira atu hato’o sira nia analiza, no perspetiva molok halo aprovasaun ba proposta husi Governu, inklui asegura katak audiénsia hirak ne’e nakloke ba média sira. Aleinde ne’e, fó mós biban ba públiku no organizasaun sosiedade sivíl atu akompaña durante prosesu diskusaun ba relatóriu audit nian. 

Ami enkoraja órgaun fiskalizadór sira atu halo ezamina mós ba implementasaun orsamentál no relatóriu audit sira no publika informasaun sira ne’ebé konsege identifika iha prosesu ezaminasaun. Tanba bainhira Governu halo esforsu atu hadi’ak valór transparénsia iha OBS bele ajuda sidadaun sira hotu suporta ba Governu nia esforsu tomak atu prevene ka hasees Timor-Leste husi rai-naruk fiskál, haktuir ba informasaun detallu sira iha ami nia karta aberta iha link tuir mai: https://www.laohamutuk.org/econ/trans/OBS23/240612KartaAbertaLH-OBS2023.pdf. 

Ikus liu, ami Governu atu konsidera défise ne’ebé Timor-Leste hasoru, atu redús despeza sira la nesesáriu no proporsaun ba despeza estadu ne’ebé kontinua aas ba bei-beik hodi foka asuntu ne’ebé realistíku ba povu nia moris no ekonomia rai-laran. Ba informasaun kle’an liu kona ba OBS 2024 bele asesu ba: https://internationalbudget.org/open-budget-survey no bele hetan OBS 2023 nia relatóriu kona-ba TL iha https://www.laohamutuk.org/DVD/2024/open-budget-survey-timor-leste-2023-en.pdf, no kestionáriu iha 

https://www.laohamutuk.org/DVD/2024/OBS%20questionnaire%20timor-leste-202405131333.pdf.

- Remata -


Komentar

Postingan populer dari blog ini

Lia Rekadu kona-ba Loron 40 aifunan Saudozu Komandante L-4 nian.

Kazu Agresaun Fíziku hasoru manifestante no Vendedór Ambulantes sira.

Mana Ella hakotu is iha Ospitál hafoin hetan asidente karreta soke.