Mensajen husi Reno Boro no Resi Boro nia oan mane iha Brasil, Julião Borokai Pereira

 LIA MENON


Saudações ba Herois Selegua no Bei-ala sira hotu nebe akompaña hela ita iha fatin ida ne’e. Hau nia respeitu no hakruk ba Ate-Leba hotu, husi uma Lua-Buti, Asa-Buti, Ligu-Mau, Tirilolo, Roria, Lofomutu no Lakibere.

Lokraik diak ba abo, tiun, tian, maun-alin, inan-feton sira hotu nebe agora halibur hamutuk hela iha ne’e.

Ohin la’os momentu ida atu ita hotu lamenta no triste tamba lakon ona ita nia Adat-Nain, Abo, Aman, Tiun, Primu, Rian “Tomas RESI BORO”. Maibe, ohin fo oportunidade ida ba ita hotu atu bele reflete oituan, ba ezemplu diak nebe Saudoso husik hela ba ita.

Saudoso Tomas iha nia limitasaun barak wainhira sei moris maibe, ho orgulho konsege sustenta oan no bei-oan sira hotu sai boot. Ba oan sira hotu, favor ida hare malu diak. Ita nia aman wainhira sei moris, lahatene halo problema no hatene mak hamnasa no halo belun iha fatin nebe deit mak nia ba. Ho fuan boot, saudoso mos husik hela historia murak klandestina nian ba ita hotu, fo suporta ba oan no maun-alin nebe hola parte iha Frente Armada Região Três.

Ita hotu hatene katak Selegua sai baze forte ida iha Tempu Indonesia nian. Historia funu nebe envolve Selegua nia ema, la’os iha tempo Bapa nian deit maibe mai husi kedas tempo Bei-ala nian. Ba ita hotu nebe hatene historia, funu Alas-Manufahi nian hahu iha Selegua. Aswain Selegua nian sempre manan funu tamba Maun-alin, Inan-feton sira hotu, sempre neon ida no laran ida deit, ho razaun ita mai husi hun ida deit. Ezemplu ida ne’e mak ita nebe agora sei moris hela, presija banati tuir. 

Selegua nia funu hotu ona? Hau sente lae! Ba foin-sa’e sira, ita nia funu foin mak hahu no sei lori tempu naruk. Ita presija hatutan bei-ala sira nia funu hodi defende rai doben ida ne’e. Maibe agora ba oin, ita nia funu la’os luta armada hanesan uluk. Ita bele utiliza nafatin politika klandestina hodi hola parte iha festa demokrasia iha Rai Lulik Timor.

Atu hola parte iha funu foun ida ne’e, husu atu foin-sa’e sira banati tuir AIN-FATIN Bei-ala sira nian. Nebe molok ba funu, kria uluk paz no damen iha uma laran, entre maun-alin uma lulik 8 (ualu) iha Selegua. Respeita malu no laran mos ba malu sai kultura nebe forti no sempre garante susesu iha funu nia laran.

Ita nia Bei-ala sira hameno hela ba ita katak, ita EMA mak importante no as liu sasan sira hotu mundu nian. Tan iha ema mak hahu funu atu liberta Patria no ohin sei kontinua atu liberta povo husi mukit. Se ita manan uluk funu ba paz no damen iha uma laran no knua hotu, bele dehan katak Selegua nia oan pronto tan ona atu hasoru funu saída deit, iha loron aban mai.

Inan-aman no joven sira, molok hau hakotu hau nia diskursu badak ida ne’e, husu atu ita hotu hasa’e orasaun atu nune’e ita nia Adat-Nain, Abo, Aman, Tiun, Primu, Rian “Tomas RESI BORO” nia klamar, bele hakmatek hamutuk ho Bei-ala sira hotu iha reinu lalehan nian. Ita nebe hela, husu atu mantem UNIDADE. Uniku valor ho orgulho nebe ita nia Bei-ala sira husik hela ba ida.

Liafuan husi Reno Boro no Resi Boro nia oan mane iha Brasil 

Julião Borokai Pereira

Komentar

Postingan populer dari blog ini

Lia Rekadu kona-ba Loron 40 aifunan Saudozu Komandante L-4 nian.

Kazu Agresaun Fíziku hasoru manifestante no Vendedór Ambulantes sira.