Violasaun Direitus Umanus Kontinua repete hafoin tinan 20 Konsulta Popular iha TL


Rede Defensór Direitus Umanus (RDDU)
Rua: Faról, Dili Karaketu, Timor-Leste
Nu.telefone (+670) 77139641 / 77259858

Komunikadu Imprensa

SITUASAUN DIREITUS UMANUS TIMOR-LESTE IHA ERA TINAN 20
Vitima Ajente Polisia baku iha Mulia-Baucau
Tinan 20 ona Povu Timor-Leste ses an husi okupasaun ilegál militár Indonézia, aktu militarismu no violénsia similar balun ne’ebé Militár no Polísia Indonézia komete kontra Povu Timor, kontinua repete durante tinan 20 hafoin konsulta Popular”.
Tanba ne’e Rede Defensor Direitus Umanus-RDDU, ne’ebé kompostu husi organizasaun sosiedade sívil hirak ne’ebé tau matan ba direitus umanus[1], hakarak hato’o nia ejizensia relasaun ho protesaun direitus umanus hafoin tinan 20. RDDU nota katak asaun violasaun direitus umanus kontinua akontese ba sidadaun sira durante atuasaun polisia iha terenu.
Relatóriu CAVR-CHEGA! Fahe ona ba instituisaun estadu tomak iha TL dezde tinan 2005 ate agora inklui fahe ona ba autoridade seguransa sira. Iha konteúdu relatóriu ida ne’e iha mós rekomendasaun lubuk, rekomendasaun ida mak hakerek hanesan ne’e “Membru husi Servisu Polísia sira maka iha responsabilidade ba sira nia hahalok ne’ebé la tuir lei no bainhira polísia involve iha kazu abuzu hasoru direitus umanus, tenke lori ba iha tribunal, no la’ós taka fali husi polísia ka prosedimentu interna. Portantu, iha realidade agora kazu barak la too iha tribunal tanba Polísia no MP arkivu de’it iha sira nia gaveta. Ho razaun katak la iha evidénsia forte atu akuza ema ajente ruma komete violasaun direitus umanus (vítima sira la hatene autór nia identidade)
Durante ne’e RDDU halo akompañamentu ba vítima no família vítima sira no mós halo monitorizasaun direita ba situasaun direitus umanus. Husi rezultadu monitorizasaun ne’e hatudu katak kazu violasaun direitus umanus liu-liu kazu halakon ema nia vida no hakanek ema kontinua akontese hanesan kazu iha Kuluhun, Maliana Oecusse, Manatuto, Kolmera, Atauro, Liquisa, Covalima-Fatumea, Bebonuk, Pantai Kelapa, no iha Laga. Nune’e mós iha tinan 2019 kontinua akontese kazu hanesan iha Baucau (Teulale, Mulia, Seisal), Kaikoli, Tokobaru II, Liquiça, Ainaro, Eskola 10 Dezembru, nomos negosiante ambulante iha edifísiu Parlamentu nia oin.
Ajente PNTL uza ropa Sivil ne'e baku Joven ida
Too Ran fakar.
Haree ba kazu sira ne’e, RDDU konsidera hahalok ajente PNTL balun la umanu no viola direitu sidadaun sira nian ne’ebé konsagra iha Konstituisaun no lei internasionál sira ne’ebé mak Estadu Timor-Leste ratifika ona. Liu husi RDDU nia monitorizaun hetan katak husi kazu sira mensiona iha leten, uitoan de’it mak hetan atensaun másimu husi autór justisa sira, barak liu mak la’o neineik no barak husi kazu hirak ne’e nia statuta la klaru.
Maski nune’e, RDDU mós apresia servisu PNTL nian ne’ebé durante ne’e ho limitasaun oi-oin maibé nafatin esforsu hodi estabiliza situasaun iha rai laran. Hakarak apresia ho estrutura Komandu foun atu bele servisu maka’as hodi promove kapasidade mentalidade ajente sira nian hodi profesionaliza instituisaun seguransa hodi hametin pas no estabilidade iha rai laran.
Tanba ne’e RDDU Ejize;
1.     Ba Ministériu Públiku hanesan nain ba asaun penál atu asume nia papél hodi halo investigasaun imediatu ba kazu sira ne’ebé ami mensiona iha leten hodi sub-mete ba Tribunál atu vitima bele hetan justisa.
2.     Ba Komandu Polisía Nasionál Timor Leste atu halo investigasaun ida ne’ebé transparante, onestu no prudente hodi identifika suspeitu oknum sira, nune’e bele fó sansaun adekuadu tuir lei no regulamentu interna PNTL nian ne’ebé iha.
3.     Husu ba estudante no jovens sira atu kontinua estuda no prepara an hodi kontribui ba pas no estabilidade.
4.     Husu ba inan aman sira atu tau matan no kontrola oan sira nia atividade nune’e labele monu ba hahalok at no pratika krime iha públiku.
RDDU mós hakarak Rekomenda;
1.     Ba Komandu Polísia Nasionál Timor-Leste, atu halo atuasaun ba situasaun saida de’it iha terenu presiza respeita valór no prinsípiu direitus umanus.
2.     Ba Ministériu Interiór atu kontinua fó formasaun ba PNTL nune’e halo atuasaun ho profesionál no mós tuir lei ne’ebé vigora iha ita nia estadu.
3.     Instituisaun sira ne’ebé fó formasaun ba PNTL atu halo avaliasaun ba formasaun ne’ebé sira fó tiha ona atu intrudus formasaun foun ida ne’ebé bele ajuda duni koñesimentu no kumprimentu ba lei no respeita direitu fundamental sidadaun sira nia husi PNTL.
4.     Ba Governu hodi investe ba ekipamentu nesesariu polisia nian hodi responde ba situasaun ho forsa minimu tuir Dekretu Lei 43/2011 relasaun ho uza forsa.

Dili, 12 Abril 2019
Porta voz

Inocencio de Jesus Xavies
Koordenadór RDDU



[1] Membru Rede: Hak, Ajar, Acbit, Belun, La’o Hamutuk, Codiva, Alfela, JSMP, ADTL, CBR-N, AHDMTL, Fundasaun Mahein.  ADTL.


Komentar

Postingan populer dari blog ini

Lia Rekadu kona-ba Loron 40 aifunan Saudozu Komandante L-4 nian.

Kazu Agresaun Fíziku hasoru manifestante no Vendedór Ambulantes sira.