Kazu Agresaun Fíziku hasoru manifestante no Vendedór Ambulantes sira.


  











"Solusaun justu no dignu ba Vendedór Ambulante”

Foto husi media sosial
Kapital sai nudár sentru atividade ekonómiku hahú hosi restaurasaun independénsia Timor-Leste nian, ne’ebé mak Restaura iha 2002. Situasaun ida ne’e polítika na’in sira seidauk rezolve too ohin loron, mezmu Konstituisaun da Repúblika artigu 5 desentralizasaun no artigu 72 ko’alia kona-ba podér lokál maibé iha realidade estadu no governu kontinua sentraliza atividade tomak iha kapitál DILI nudár sentru ba dezenvolvimentu nasionál. Bazeia ba realidade ida ne’e mak sidadaun hotu-hotu mai buka moris iha kapitál Dili nudár Kapital Nasaun doben ida ne’e nian.

Iha atividade ekonómiku ne’ebé maka sentraliza iha kapitál mak ezije ukun na’in sira nia responsabilidade no matenek atu tau matan ba nia sidadaun rasik hodi eduka, motiva, no organiza sira atu bele sai sidadaun sira ne’ebé maka siviku.

Iha realidade, durante tinan 16 hafoin Timor-Leste Restaura nia independénsia, povu kontinua halerik no buka dalan rasik hodi sustenta sira nia vida ekonómiku família nian. Konsekuénsia hosi ne’e maka hamosu kazu oin-oin hanesan eviksaun forsadu, duni, baku no tebe, tuku, tiru ba sidadaun sira ne’ebé hala’o sira nia atividade ekonómiku iha kapitál Dili.

Asaun fíziku no violentu ne’ebé akontese iha loron horiseik Oras Tuku 12:00 lokaliza iha Edifísiu Parlamentu Nasional nian oin, rezulta ema na’in 7 maka sai vítima ba aktu violentu fíziku ne’ebé komete hosi membru Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL). Vítima sira na’in 3 hetan sofrementu kmaan, na’in 1 mak todan, na’in 2 hetan kapturasaun no detein iha sela PNTL Caicoli, no na’in 1 (Sra. Madalena) ne’ebé kanek no hetan suku pontu 2 no oras ne’e daudauk fila ona ba nia uma iha Faról.

Tanba ne’e FONGTIL ho nia membru tomak hamutuk 339 kondena maka’as asaun brutal ne’ebé komete hosi PNTL. No ami nia ejijénsia tuir mai: Ami Ezije ba:

  1. Provedor Direitu Humanus no Justisa atu halo nia knar loloos no lalais hodi halo investigasaun kle’an ba aktu violasaun direitu umanus hasoru sidadaun baibain sira. Inklui prosesa ba Ministériu públiku atu halo asaun kriminál kontra autór ne’ebé pratika krime kontra ema nia direitu ba seguransa no liberdade.
  2. Husu ba komandante PNTL Munisipiu Dili atu hola responsabilidade másimu ba aktu violasaun fíziku ne’ebé maka akontese. Presiza investiga no identifika autór ne’ebé impoin asaun brutal ba asaun Pasífiku ida ne’e.
  3. Husu ba Parlamentu Nasional nudár órgaun reprezentante povu nian atu diskute kle’an kona-ba problema ne’ebé maka vendedores ambulante sira hasoru hodi hetan solusaun justu, dignu no permanente.
  4. Husu ba Primeiru Ministru no mós autoridade Munisipiu Dili atu avalia fila-fali desizaun kona-ba, duni sai negosiante ambulante sira ho forsadamente no organiza di’ak liu tan vendedór sira atu la prejudika povu nia rendimentu hodi hatutan sira nia moris.
  5. Husu ba Estadu, Governu, Parlamentu Nasional atu hapara ona polítika odio vingansa hodi bele kria kondisaun ba povu hodi buka moris.

Foto husi media sosial
To ba iha ne’e ami nia komunikadu imprensa ida ne’e hein katak ukun na’in sira bele rona no konsidera hodi hola desizaun polítika ne’ebé maka inklina ba povu no prosesa kazu krime sir aba tribunal hodi hakotu siklu impunidade iha ita nia rain tuir prinsipiu Estadu de Direitu no Demokrátiku.


Dili, 3 Abril 2019.

Daniel Santos do Carmo
Diretór Ezekutivu FONGTIL

  


Komentar

Postingan populer dari blog ini

Lia Rekadu kona-ba Loron 40 aifunan Saudozu Komandante L-4 nian.

Shirley Shackleton - Liu ona ba Mundu Seluk!