Biográfia Saudozu Cipriano Ribeiro Martins "Rodak Rán Nakali Teki Timor Lemorai"

Komandante Saudozu Rodak

Biográfia Saudozu Cipriano Ribeiro Martins "Rodak Rán Nakali Teki Timor Lemorai"
"Ami nia Sakrifisiu no Ami nia mate mak Imi nia Liberdade no Vitória"
Saudozu Cipriano Ribeiro Martins ho naran kódigu funu nian, Rodak Teki Timur Rán Nakali Lemorai, moris iha knua Boela, Aldeia Weru-Bere, Suku Samalari, Postu Administrativu Laga, Munisípiu Baucau, iha 26 de Setembru 1959, oan husi Luis Martins ho Luçia Martins, oan ba dalima husi maun alin na’in 10, na’in 2 mane no na’in 8 feto. Inan aman nudár to'os na’in. Sei fulan 9, tiu ho tia ho naran Antero Martins no Mariana Martins ne’ebé hela iha Laga mak hakiak no fó eskola.
Hahú Eskola
Iha tinan 1965-1971 Komandante Rodak hahú nia estudu iha eskola Ensino Primária Laga ho 4° classe, depois de remata nia estudu iha 4° classe iha tinan 1971 iha Laga. Komandante Rodak kontinua nia estudu iha Ciclo Preparatório iha Fatumaca, saudozu remata nia estudu iha Fatumaca iha tinan 1973, Komandante Rodak kontinua nia estudu iha Eskola Téknika Dr. Silva Cunha iha Dili ho Cursu Electrico Mecanico, iha loron 20 de Maiu tinan 1975 maibé la konsege remata nia estudu, tanba iha momentu ne’ebá situasaun polítika iha Timor Leste hahú manas ona.
Envolvimentu iha Partido Polítiku (1974-1975).
Hafoin Revolusaun de cravos akontese iha dia 25 de Abril de 1974, Timor oan sira komesa harii Assosiasaun Polítiku iha Timor Leste. Saudozu komandante Rodak, hanesan joven ida ne’ebé ho espíritu nasionalízmu inklina an ba organizasaun juventude hanesan membru UNETIM (União Estudante Timor). Depois de Partido UDT halo golpe hasoru Partido Fretilin, Komandante Rodak hamutuk ho Organizasaun milisia ne’ebé harii husi forsas milisias das Falintil hodi kontra golpe ne’ebé lansa husi Partido UDT. Ikus Partido Fretilin Unilateralmente Proklama Independénsia Repúblika Demokrátika Timor Leste nian, iha 28 de Novembru de 1975.
Baze de Apoiu (1975-1978).
Durante tinan tolu iha baze de apoiu, saudozu Rodak aléinde hanesan Militár iha zona Operasionál sira, assume mós knaar nudár ativista hodi dezempeña servisu sira revolusaun nia hanesan, rekolla dadus forsas Falintil, halo Rekrutamentu ba populasaun sira hodi aumenta forsa sira ba iha liña funu, trata dokumentu kilat, no kilat musan hodi fahe ba Forsas Falintil sira iha funu kontra Militár Indonézia.
Saudozu Rodak mós hala’o servisu iha zonas Libertada sira aprende no hanorin povu nudár prátika konsensializasaun (CEFORPOL no responsavel OPJT iha komité da Zona 11 de Setembru) ba povu tomak ne’ebé Fretilin mobiliza ba iha ai-laran hodi halo funu.
Saudozu Rodak mós assume pozisaun hanesan Asistente Polítika Militár no Kolaborador Komandu Operasionál Leste (COMDOD-LESTE) hodi halo operasaun sira tuir desizaun Komandu superior da Luta nian.
Faze da Gerilia iha 1979-1995.
Bainhira baze de apoiu rahun, postura funu nian dezenvolve an ba faze de Guerilla, Komandu da Luta estabelese hikas, Saudozu Rodak kontinua kolaborador COMDOP-LESTE (Commando Operasionál).
Hafoin konferénsia nasionál iha Maubai 3 de Marsu de 1981 Saudozu Rodak kontinua assume kargu kolaborador COMDOP iha rejiaun Talisman no sub Rejiaun Luar. Iha tinan 1985 Bainhira komandante Faluchai mate, komandante Aluk mak troka fali komandante Faluchai nia pozisaun hanesan 1°Komandante Unidade 1 no saudozu Komandante Rodak nudár 2° Komandante Unidade 1 nian. Saudozu Rodak akumula pozisaun tolu (3), mak hanesan Kolaborador COMDOP (Commando Operasionál), 2°Komandante Unidade 1 no 1°Komandante Kompañia B parte norte nian too saudozu mate iha batalla iha Loron 7 Fulan Jullu Tinan 1995, iha baliza entre Laivai ho Binagua (baliza entre Baucau ho Lospalos).
A Luta Continua
Pátria ou Morte!!!



Komentar

Postingan populer dari blog ini

Lia Rekadu kona-ba Loron 40 aifunan Saudozu Komandante L-4 nian.

Kazu Agresaun Fíziku hasoru manifestante no Vendedór Ambulantes sira.