Biografia Saudozu Andre da Costa Belo ho kódigu L-4


BIOGRAFIA SAUDOZU L-4
Saudozu L-4 nudár responsabilidade masímu Organizasaun Sagrada Familia no lidér inspirativu ba foinsa’e sira durante luta kontra okupasaun ilegál Militár Indonézia.
Saudozu Andre da Costa Belo ho kódigu L-4, moris iha Aldeia Lauada’e, Suku Atelari, Postu Administrativu Laga, Munisipiu Baukau, iha loron 12 fulan Maiu tinan 1957, oan husi aman Rata Ono no inan Uewe Noco, Saudozu iha maun alin hamutuk ema na’in lima, feto rua mane tolu no Saudozu nuudar oan ba daruak husi maun alin na’in lima.
Saudozu harii familia hafoin Timor-Leste hetan ona nia indepedensia tanba Saudozu investe nia vida joven ba iha prosesu luta ba libertasaun nasionál, tanba Saudozu lakohi preokupa familia bainhira Timor-Leste seidauk hetan nia indepedensia, Saudozu kaben ho Señora Engrásia Maria Ximenes iha tinan 2000 no Saudozu iha oan feto rua no mane tolu, maibé oan mane primeiru fila hikas ba aman maromak nia kadunan santu.
Habilitasaun literaria ba Saudozu L-4
1.    Iha tinan 1968 to’o 1972 Saudozu L-4 hahú eskola pre primaria, primeira klase, no segundu klase iha Eskola Mição Samalari, Laga.
2.    Iha  tinan 1972-1974 Saudozu kontinua hahú nia estudu ba terseira klase no kuarta klase iha Eskola Misaun Baguia Bela Vista.
3.    Depois invazaun husi militár Indonézia Saudozu hahú fila fali nia estudu iha tinan 1984-1991 iha eskola siklu preparatoriu no siklu liceal husi primeiru ano to’o kintu ano iha Eskola Externatu de  São  José  Balide Dili.
4.    Hafoin ukun an iha tinan 2001 Saudozu hasai kursu  infórmatica iha Universidade  Lusofóna Portugal.
5.    Iha  tinan 2003-2006 Saudozu hasai licensatura  Faculdade Ciência Politica Departemento  Relação Externa  iha Universidade  de Dili (UNDIL).
Historia kona-ba Saudozu nia partisipasaun ba prosesu luta ba Timor-Leste (TL).
Iha tinan 1974 Portugal fó Liberdade ba nia  Provincia Ultramarina sira atu eskolla sira  nia destinu. Tanba ne’e iha tinan 1974 Timor-Leste eskolla nia destinu liu husi partidu lima: hanesan FRETILIN,  UDT, APODETI, COTA, no  TRABALHISTA. Bainhira Partidu sira ne’e moris Saudozu la konsege eskola  ona,  tanba la iha ona oportunidade tanba ne’e Saudozu deside hodi hili partidu FRETILIN, sai hanesan militante Fretilin.
Iha loron 28 fulan Novembru tinan 1975 FRETILIN Proklama Unilateralmente, Timor-Leste nia Indepedensia. Iha loron 7 Fulan Dezembru tinan 1975 Indonézia Invade fali Timor-Leste. FALINTIL no Diresaun FRETILIN Lori povu Evakua ba Ailaran hodi funu hasoru Invazor no okupasaun ilegal militár Indonézia.
Iha  loron 12 fulan Dezembru tinan 1975 Saudozu tama iha FALINTIL hamutuk ho maluk sira husi FALINTIL  husi Uatulari,  iha Postu Administrativu Laga. Iha tempu ne’ebá tanba kilat sei oituan Saudozu lori bala/monisoens hodi tuir nia maluk FALINTIL sira husi Uatulari.
Iha tinan 1976, bainhira nia maluk  FALINTIL sira husi Uatulari fila  ba sira nia postu administrativu,  iha  área  Zona Masin Fatuk/ Laga reorganiza fila-fali , ne’ebé  Comando Zona Laga sai Kompañia III: primeiru Kompañia, segundu kompañia no terseiru kompañia. Nune’e iha  tinan 1976-1977, Saudozu sai hanesan milisia FALINTIL hodi kaer kilat no sai nudár Komandante Secção iha terseiru pelataun ba terseiru Kompañia nian.
Iha tinan 1977-1978 Saudozu nudár Komandante secsaun  iha primeiru KPC sector Ponta Leste  iha  Área  Eliliu Suku  Lavateri. Iha  fulan Novembru tinan 1978 bainhira foho Saudozu  atu rebenta,  husi diresaun fó ordem katak, populasaun no diresaun balun tenke rende ho populasaun no FALINTIL kontinua rejiste. Nune’e  iha loron 22 fulan Novembru kalan, FALINTIL sai husi foho Saudozu, atu ba buka diresaun Komité Sentral iha sentru Leste. Maibé iha tempu ne’ebá inimigu halo Kordaun iha estrada Viqueque to’o  iha Baucau, forsa FALINTIL la konsege atravesa  estrada refere. Iha tempu ne’ebá  Saudozu hamutuk ho nia pelutaun ne’ebé komandu husi  Saudozu Tasiturno ema Venilae nian, konsege   liu husi dalan Fatumaka nian Saudozu hamutuk ho nia maluk milisia FALINTIL konsege hetan Komisariadu Polítika Kamarada Abel Ximenes (Lari Sina) iha área Ostico sentru Leste.
Iha loron 29 fulan dezembru tinan 1978 bainhira Saudozu hamutuk ho nia maluk hetan tiha Komisariadu, inimigu komesa ataka loron-loron, Saudozu hamutuk ho nia maluk milisia FALINTIL evakua ba parte Laleia nian, bainhira ba to’o iha fatin refere, komandante pelotaun ‘Tasiturno’ hamutuk ho soldadu nain lima ho kilat lima ba buka SSaudozu Komité Polítika Nasionál Sahe (Vicente Reis), maibé la konsege hetan, inimigu oho milisia FALINTIL nain lima ne’ebé lidera husi Komandante Saudozu Tasiturno.  Saudozu L-4 mak sai hanesan nudár Komandante pelotaun iha tempu ne’ebá.
Iha loron 1 fulan Janeiru tinan 1979 inimigu komesa persege, Saudozu fó  ordem ba  nia soldadu sira atu fila ba Sektor Ponta Leste Área Laga. Nune’e iha kalan ne’e kedas Saudozu hamuuk ho nia soldadu fila hikas liu husi área Bibileo, Loihuno no Viqueque. Bainhira Saudozu sira ba to’o iha Builo, hamutuk fali ho Komandante Sektór Olokasa  hodi fó infórmasaun ba nian Komandante Olokasa. Depois Saudozu sira kontinua viajem ba foho susugua hodi hamutuk Komandante Saudozu Loi Rubi  no Beci Taur Rubi, hodi lori Komandante sira ba Saelari Garabere.
Iha fulan Marsu tinan 1979 Saudozu L-4 hetan desarmadu tanba moras, Saudozu sente laran triste,  lori nia maluk sira hanesan Saudozu Aleixo (Men Blec), Saudozu Paulino, inklui nia funu maluk sira seluk hodi fila hikas ba Suku Atelari hodi hein situasaun no ordem husi komandu.
Iha fulan Setembru tinan 1980, Saudozu simu ordem husi komandu katak  Fórsa hotu-hotu tenke ba konsentra iha fatin Co’o–Liu, Lospalos. Saudozu hahú mobiliza nia maluk sira seluk hodi avansa ba Co’o Liu, Maibé iha dalan rona infórmasaun katak konsentrasaun despersa tiha ona, nune’e Saudozu deside hodi fila hikas ba Daudere hodi hamutuk fali ho Saudozu Komandante Mauk Moruk.
Iha tempu ne’ebá Sektor ponta Leste fahe ona ba Regioes no sub Regioes, ne’ebé Saudozu Mauk Moruk nudár Komandante ba Sub Região Luar, no Saudozu Mau Hudo nudár Asistente Polítiku. Iha Região Luar Fahe ba destakamentu rua;  destakamentu Norte no destakamentu Súl. Ho ordem ne’ebé mak iha Saudozu L-4 sai nudar kintu kompañia ne’ebé  komandu husi Saudozu Besi Taur Rubi  hodi hamutuk destakamentu Súl.
Iha  Fulan Março tinan 1981 ordem mai husi Komando katak, kintu Kompañia tenke desloka ba Região Haksolok hodi hamutuk ho Komandante Feras no Lekas hodi kobre fali husi Região haksolok to’o fronteira. Nune’e iha fulan Março tinan 1981, Saudozu hamutuk ho nia maluk milisia FALINTIL hodi aranka husi Baboru Daraua, ba toma direcção Oeste nian.
Saudozu L-4 hamutuk ho nia maluk milisia FALINTIL bainhira to’o iha Região Nakroma Fatin Cumbili Laran Manatuto, iha loron 26 fulan Agostu tinan 1981, bainhira Saudozu ho nia maluk milisia FALINTIL to’o iha fatin refere. Iha loron 1 fulan Setembru tinan 1981, inimigu afetadu, Saudozu hamutuk ho nia maluk milisia FALINTIL evakua ba fatin Aiburlaran, hodi hamutuk ho Komandante Kayrala Xana Gusmão durante loron lima iha fatin ne’ebé refere, iha loron 5 fulan Setembru inimigu komesa ataka. Bainhira inimigu ataka Saudozu hamutuk ho nia maluk milisia FALINTIL konsege responde, maibé to’o kalan militár Indonézia konsege despersa, Saudozu ho nia kompañia tomak la’o ba diresaun Súl postu administrativu Lacluta.
Iha loron 7 fulan Setembru tinan 1981, inimigu ataka diresaun hamutuk ho Saudozu iha área Aitana, maibé tanba ordem husi komandu Saudozu ho nia maluk milisia FALINTIL kontinua viagem ba parte Sul.
Iha loron 8 fulan setembru inimigo komesa persegue tia ona Saudozu ho nia maluk milisia FALINTIL, maibé ho situasaun preparadu atu hasoru inimigu, iha loron 15 fulan setembru tinan 1981 Saudozu L-4 hetan kapturasaun durante serku militár Indonézia ne’ebé dala ruma bolu serku de anikilamentu ka serku aitana ba akampamentu ai-tana no hetan kastigu iha Ainaro to’o tinan 1983.
Maibé to’o ikus Saudozu buka meius oin-oin konsege halai sai husi komarka hodi mai subar iha Dili no hahú fali ligasaun ho Frente armada hodi hamutuk ho organizasaun sagrada família nudár responsavel másimu iha villa laran ne’ebé hetan orientasaun husi komandante L-7, hodi kontribui ba prosesu luta to’o Timor-Leste hetan nia ukun rasik an. Durante asume nudár responsavel másimu ba Sagrada Familia, Saudozu ho inisiativa mobiliza no sensibiliza hodi Timor oan oin-oin reativa fali ninia luta hodi foti prosesu kontra okupasaun ilegál Militár Indonézia, Saudozu involve iha organizasaun juvinil oin-oin, hodi transmite no halo koordenasaun no kolaborasaun malu hodi harii no hametin luta urbanu hodi ajuda luta ne’ebé hala’o husi Komandu da Luta FALINTIL iha ai-laran. Saudozu mós kolabora ho organizasaun juvinil rezisténsia oin-oin hodi realiza manifestasaun sira oin-oin iha DILI hodi manifesta diretu no interese Povu Maubere nian.
Saudozu L-4 haksolok tanba ohin loron Timor-oan livre ona husi liman kro’at sira nia ukun. ohin loron, fitun bandeira RDTL naroman duni ona iha rai lulik Timor lorosa’e iha tinan 2002.
Hafoin hetan objetivu ba povu Timor-Leste tomak katak hakarak ka lakohi ukun rasik an konsege atinje duni ona nia objetivu iha tinan 2002 Saudozu L-4 hala’o ninia kilat iha armazén no karrega fali ninia pasta ho kadernu no lapizeira hodi hakat ba kampus universidade Dili (UNDIL) no hahú matrikula foun hanesan estudante bai-bain iha fakuldade siénsia polítika.
Hafoin remata estudu nivel lisensiatura, Saudozu L-4 hetan fiar husi universidade hodi sai vise reitor III no assume knaar importante ida ba formasaun Timor-oan sira iha nivel akadémiku, hodi sai kompetente atu serbí nasaun no povu.
Husi nia kapasidade lideransa iha funu, Saudozu kontinua hamutuk ho nia maluk veteranu sira hodi harii partidu polítika UNDERTIM iha tinan 2006 to’o tinan 2012 sai hanesan lider partidu UNDERTIM, alende ida ne’e mós Saudozu L-4 kontinua ho inisiativa hodi halibur juventude Timor-oan sira hodi harii mós klubu futeból Aitana no Saudozu sai nudár prezidente ba klubu Aitana.
Dalan akadémiku sai hanesan kuadru importante ida husi partidu libertasaun popular PLP, ne’ebé lidera husi eis lider rezisténsia Taur Matan Ruak, L-4 hetan fiar husi Primeiru Ministru Mari Alkatiri iha sétimu governu konstitusionál hodi assume knaar hanesan sekretáriu estadu asuntu veteranu, hodi tau matan ba asuntu ligadu ho veteranu no martir sira.
Ho prosesu polítiku ne’ebé akontese, mosu tranzisaun governu no hakotu mandatu husi governasaun dahitu no L-4 fila hikas hala’o knaar iha universidade Dili hanesan, vise reitor III, hodi hala’o servisu ba formasaun futuru kuadru no lider sira.
Daudaun ne’e Saudozu L-4 kontinua lidera organizasaun sagrada família hanesan prezidente organizasaun rezisténsia Sagrada Familia no mós assume kargu hanesan vise reitór III iha universidade Dili, no Saudozu L-4 mós envolve iha komité orientadór 25 ne’ebé responsabiliza ba prosesu elaborasaun istória Timor-Leste, maibé ho planu na’in maromak nian Saudozu L-4 husik nia ajenda iha jornada moris nia, hodi husik hela família, kolegas, no parentes tomak iha mundu hodi ba hamutuk fali ho aman maromak nia kadunan santu.
Obrigadu barak ba atensaun tomak



 
 

Komentar

Postingan populer dari blog ini

Lia Rekadu kona-ba Loron 40 aifunan Saudozu Komandante L-4 nian.

Shirley Shackleton - Liu ona ba Mundu Seluk!

Kazu Agresaun Fíziku hasoru manifestante no Vendedór Ambulantes sira.