AKTU DISKRIMINASAUN HASORU EMA HO DEFISIENSIA IHA UNTL


AKTU DISKRIMINASAUN HASORU EMA HO DEFISIENSIA IHA UNTL / Discrimination faced by student with a disability at UNTL. 

Komunikadu Imprensa
Dili, 12 Marsu 2018
Ho laran triste hakarak informa ba públiku katak ohin iha historia Timor-Leste nian, liuliu iha ambiente akadémiku ne’ebé atu tane aas valor umanu halo hela aktu diskriminasaun hasoru ema ho defisiénsia. Ita hotu louva hela Universidade Nacional Timor Lorosa’e (UNTL) tanba nia hatudu ezemplu di’ak hodi simu estudante ema ho defisiénsia ba eskola iha Kursu Inklusaun Komunitária e Social, iha parte seluk rejeita estudante ida tanba ninia defisiénsia fíziku. 
Alito Pinto, hanesan estudante ida ne’ebé nia naran pasa iha UNTL iha Departamentu Enfermagen, Fakuldade de Medisina e Siénsia Saúde ho Númeru 46 hosi lista Ministériu Edukasaun nian. 

Alito Pinto kontente loos atu hahú nia estudu iha area ida ne’ebé nia mehi kleur ona. Alito Pinto mós tuir ona prosesu orientasaun durante loron tolu iha Lahane Dili, no mós partisipa ona iha aula durante semana rua. Atu tama ba prosesu prienxe KRS, bainhira deteta katak Alito Pinto hanesan ema ho defisiénsia fíziku ida, dekanu fakuldade ho nia vise husu kedas estudante refere atu transfere obrigatóriu ba departamentu seluk ho razaun tanba Alito Pinto ne’e defisiente ida. Alito Pinto rejeita transferénsia tanba nia hakarak tebetebes atu halo nia estudu iha area ida ne’e. Hatene katak Alito Pinto rejeita transferénsia, dekanu ho nia vise husu atu hasoru ho Alito nia inan-aman. Nune’e inan-aman hosi Alito hasoru ona dekanu dala 4, da uluk iha loron 19 Fevreiru no 22 Fevreiru. 

Iha loron 25 Fevreiru 2018 ADTL simu informasaun kona-ba aktus diskriminativu hasoru ema ho defisiénsia ida ne’e. Iha dia 27 Fevreiru ekipa ADTL akompaña Alito Pinto ho nia inan-aman hodi ba hasoru dekano iha nia serbisu fatin iha UNTL. Simplesmente dekano rejeita atu enkontru ho razaun okupadu, maske nia mak husu atu hasoru nia iha loron refere. 
Alito Pinto kontinua tama aula, maibé nia naran ko’a sai tiha ona hosi lista prezensa la hanesan semana rua antes. 

Ohin loron 12 Marsu 2018 ekipa ADTL ho reprezentante inan-aman hosi Alito Pinto halo esforsu dala ida tan hodi hasoru ho dekano. Maibé laiha rezultadu pozitivu ba Alito Pinto atu kontinua estuda iha Departamentu Enfermagen, Fakuldade de Medisina e Siénsia Saúde UNTL. 

Ho nune’e, ami reprezentante inan-aman hamutuk ho ADTL konsidera aktu ida ne’e hanesan aktu diskriminativu hasoru ema ho defisiénsia nia hakarak, no sei lori keixa ida ne’e ba aprezenta iha Provedoria dos Direitos Humanos e Justisa (PDHJ) hanesan instituisaun Estado ba defeza direitos humanos sidadania nian, no ami mós husu atu PDHJ reprezenta Alito Pinto hanesan keixa na’in atu foti medidas urgencia hasoru aktus diskriminativu ida ne’e. ADTL reprezenta lian ema ho defisiénsia nian, husu atu PDHJ ho UNTL buka solusaun lalais ba kazu ida ne’e.
Obrigadu ba atensaun.

Ho laran triste hakarak informa ba públiku katak ohin iha historia Timor-Leste nian, liuliu iha ambiente akadémiku ne’ebé atu tane aas valor umanu halo hela aktu diskriminasaun hasoru ema ho defisiénsia. Ita hotu louva hela Universidade Nacional Timor Lorosa’e (UNTL) tanba nia hatudu ezemplu di’ak hodi simu estudante ema ho defisiénsia ba eskola iha Kursu Inklusaun Komunitária e Social, iha parte seluk rejeita estudante ida tanba ninia defisiénsia fíziku.
Alito Pinto, hanesan estudante ida ne’ebé nia naran pasa iha UNTL iha Departamentu Enfermagen, Fakuldade de Medisina e Siénsia Saúde ho Númeru 46 hosi lista Ministériu Edukasaun nian.
Alito Pinto kontente loos atu hahú nia estudu iha area ida ne’ebé nia mehi kleur ona. Alito Pinto mós tuir ona prosesu orientasaun durante loron tolu iha Lahane Dili, no mós partisipa ona iha aula durante semana rua. Atu tama ba prosesu prienxe KRS, bainhira deteta katak Alito Pinto hanesan ema ho defisiénsia fíziku ida, dekanu fakuldade ho nia vise husu kedas estudante refere atu transfere obrigatóriu ba departamentu seluk ho razaun tanba Alito Pinto ne’e defisiente ida. Alito Pinto rejeita transferénsia tanba nia hakarak tebetebes atu halo nia estudu iha area ida ne’e. Hatene katak Alito Pinto rejeita transferénsia, dekanu ho nia vise husu atu hasoru ho Alito nia inan-aman. Nune’e inan-aman hosi Alito hasoru ona dekanu dala 4, da uluk iha loron 19 Fevreiru no 22 Fevreiru.
Iha loron 25 Fevreiru 2018 ADTL simu informasaun kona-ba aktus diskriminativu hasoru ema ho defisiénsia ida ne’e. Iha dia 27 Fevreiru ekipa ADTL akompaña Alito Pinto ho nia inan-aman hodi ba hasoru dekano iha nia serbisu fatin iha UNTL. Simplesmente dekano rejeita atu enkontru ho razaun okupadu, maske nia mak husu atu hasoru nia iha loron refere.
Alito Pinto kontinua tama aula, maibé nia naran ko’a sai tiha ona hosi lista prezensa la hanesan semana rua antes.
Ohin loron 12 Marsu 2018 ekipa ADTL ho reprezentante inan-aman hosi Alito Pinto halo esforsu dala ida tan hodi hasoru ho dekano. Maibé laiha rezultadu pozitivu ba Alito Pinto atu kontinua estuda iha Departamentu Enfermagen, Fakuldade de Medisina e Siénsia Saúde UNTL.
Ho nune’e, ami reprezentante inan-aman hamutuk ho ADTL konsidera aktu ida ne’e hanesan aktu diskriminativu hasoru ema ho defisiénsia nia hakarak, no sei lori keixa ida ne’e ba aprezenta iha Provedoria dos Direitos Humanos e Justisa (PDHJ) hanesan instituisaun Estado ba defeza direitos humanos sidadania nian, no ami mós husu atu PDHJ reprezenta Alito Pinto hanesan keixa na’in atu foti medidas urgencia hasoru aktus diskriminativu ida ne’e. ADTL reprezenta lian ema ho defisiénsia nian, husu atu PDHJ ho UNTL buka solusaun lalais ba kazu ida ne’e.
Obrigadu ba atensaun.
77557355

Komentar

Postingan populer dari blog ini

Lia Rekadu kona-ba Loron 40 aifunan Saudozu Komandante L-4 nian.

Kazu Agresaun Fíziku hasoru manifestante no Vendedór Ambulantes sira.

Maubere