Sosiedade sivíl sira nia hanoin kona-ba operasaun konjunta kontra CPD-RDTL iha Lallulai-Laga


DEKLARASAUN KONJUNTU SOSIEDADE SIVIL RELASAUN HO OPERASAUN KONJUNTU PNTL NO F-FDTL BA IMPLEMENTASAUN REZOLUSAUN PN no. 5/2014 HO REZOLUSAUN KONSELLU MINISTRUS
Foto; husi Google Internete
No. 8/2014 22 Abril 2014 Nu’udar ita hotu hatene katak, bazeia iha Rezolusaun Parlamentu Nasionál No.5/2014 kona-ba ‘grupu ilegál’ sira, ne’ebé fó sai iha dia 3 Marsu 2014, Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) halo ona atuasaun ba grupu Konsellu Popular Demokrátiku–Repúblika Demokrátiku de Timor-Leste (CPD-RDTL) no grupu Konsellu Revolusaun Maubere (KRM) iha distritu 13.

Durante tempu ne’e ita hare katak, PNTL halo sosializasaun kona-ba konteúdu rezolusaun númeru 5/2014 no mós halo atuasaun ba sede grupu CPD-RDTL iha Territóriu Timor laran tomak hodi losu ai-riin bandeira, hatún bandeira, rekolla farda, rekolla dokumentu CPD-RDTL no rekolla mós kartaun membru CPD-RDTL, nune’e mós halo kapturasaun ba lider KRM nian no halo operasaun hodi bolu hikas membru sira ne’ebé halai ba foho Matebian hodi lori ba hasoru Justisa. 

Tuir monitorizasaun NGO nian hatudu katak durante atuasaun ne’e maioria membru grupu CPD-RDTL no KRM entrega a no mós entrega atributus sira no halo koopera di’ak tebes ho PNTL iha distritus 13 iha Timor-Leste. Maske nune’e hare ba katak, konflitu ida ne’e involve komunidade rihun ba rihun no relasaun ho konflitu pasadu nian. 
Foto: husi Internet

Tan ne’e presiza esforsu integradu ida hodi reintegra sira ba komunidade no prevene akontesimentu hanesan iha futuru mak ami husi sosiedade sivíl hato’o Preokupasaun no ejijénsia hanesan tuir mai ne’e:
1.       Ami husi Sosiedade Sivíl preokupa tebes ho Rezolusaun rua husi estadu ba KRM no CPD-RDTL. Ami hanoin katak se ema ruma halo krime inklui membru husi organizasaun rua ne’e bele kaer sira lori ba justisa, maibé labele uza prizaun preventiva nudár substitui ba justisa iha tribunal. Timor-Leste iha kódigu penál no tuir Konstituisaun RDTL, krime ba kondena ema privadu ka indivíduu la’ós grupu tomak. Timor-Leste iha nia kódigu penál tanba ne’e bele uza ba kondena ema halo krime la’ós desizaun polítiku hanesan rezolusaun sira agora nian ne’ebé polítiku sira mak deside.

2.       Preokupa katak rezolusaun agora nudár prezidente ka toman ladi’ak ba futuru katak estadu bele aplika mós ba grupu komunidade seluk ka balun iha ita nia rai ne’ebé diferente ho polítika governu ka estadu nia mós bele halo rezolusaun tuir Polítiku sira nia hakarak hodi taka ho polítikamente (halo rezolusaun) la tuir lei no sistema justisa mak vigora iha ita nia rai.
3.       Ami hanoin katak sidadaun hotu iha liberdade espresaun bazeia ba Konstituisaun, kódigu penál no konvensaun internasionál sira ne’ebé TL deside nudár lei doméstiku ita nia. Sidadaun ida bele organiza malu iha grupu hodi ko’alia de’it ba públiku seidauk halo krime ne’e laiha dalan atu kondena sira hanesan saida mak polítiku sira hanoin no halo agora. Ami mós hanoin lei la obriga sidadaun sira tenke lori kartaun eleitorál ba fatin públiku sira tanba ne’e operasaun ne’ebé halo check point ba povu nia kartaun eleitorál ne’e la tuir Lei.
4.       Maske nune’e Ami husi Sosiedade Sivíl hakarak hato’o Parabens ba eis membru CPD-RDTL sira hotu ne’ebé hatudu ona nia maturidade hodi koopera di’ak tebes ho PNTL no F-FDTL hodi entrega an, entrega atributu no sasán kro’at hotu hodi kumpre lei no reintegra hikas sira nia an ba komunidade. Ida ne’e nudár símbolu ita boot sira nia hadomi ba povu no nasaun liu kontribui ba estabilidade Timor Leste.
5.       Ami mós hakarak hato’o ba PNTL no F-FDTL ne’ebé hatudu tiha ona nia profisionalizmu iha operasaun konjuntu ida ne’e. Maske nune’e ami ezije nafatin ba PNTL no F-FDTL ne’ebé hala’o operasaun iha Baguia, Quilicai no Laga no fatin seluk atu halo atuasaun ho professional nafatin, tane aas direitus humanos povu terus na’in ida nian.
6.       Ezije ba Sua Excelencia Prezidente Repúblika nu’udar órgaun ne’ebé iha papél atu garante unidade nasionál no estabilidade nasionál atu dezenvolve estratéjia diálogu nasionál ba ema rezisténsia no veteranu sira, fasilita rekonsiliasaun entre funu na’in sira ba diverjensias polítika sira ne’ebé akontese durante rezisténsia nian. Ida ne’e importante atu prevene akontesimentu hanesan iha futuru. Realidade hatudu katak, durante ne’e ita nia estadu promove de’it rekonsiliasaun ba inimigu ukun rasik an nian hodi haluha tiha rekonsiliasaun entre funu na’in sira hodi kauza polemika sira hanesan CPD-RDTL, KRM no seluseluk tan.
7.       Ezije ba veteranu, kombatentes libertasaun nasionál sira hotu atu kontinua hatudu ita boot sira nia heroismu atu la monu ba lasu polítika ohin loron nian. Ami espera atu veteranu tenke sai heroi nafatin hodi tane aas povu no martires sira nia mehi ne’ebé ita boot sira mós kontribui tiha ona hodi liberta katak “Ukun rasik A no Moris Di’ak”.
8.       Ezije ba Tribunal atu hala’o prosesu justisa tuir kódigu penál no tuir konstituisaun RDTL katak krime ba kondena ema privadu ka indivíduu la’ós grupu tomak. Tribunal tenke hala’o nia mandatu ho independente atu labele kondena ema tuir dalan polítika nian, katak labele uza prizaun preventiva hodi substitui ba justisa iha tribunal.
9.       Ezije ba Governu atu organiza planu integradu ba reintegrasaun eis membru CPD-RDTL, KRM no seluseluk tan ba sira nia komunidade. Planu reintegrasaun ida ne’e importante hodi evita konflitu komunitária hafoin operasaun konjuntu PNTL no F-FDTL. Planu integradu ida ne’e inklui fasilita diálogu ho membru komunidade iha Distritus atu bele hamenus tensaun no rumores liu husi klarifika pozisaun governu, diskute papél sidadaun no estadu, no identifika konfuzaun ne’ebé mosu relasiona ho operasaun bazeia ba rezolusaun no 5/2014.
10.   Ezije ba Parlamentu Nasional atu debate relatóriu Chega! no implementa rekomendasaun sira Chega! nian hodi hametin rekonsiliasaun entre Timoroan relasaun ho konflitu ne’ebé akontese iha pasadu. Nune’e mós atu aprova lei instituisaun memória hafoin CAVR, lei rai no lei reparasaun ba vítima ne’ebé sei kaduka hela iha Parlamentu. 
Gabinete Primeira dama, Sra. Isabel

11.   Ezije ba Sosiedade Sivíl no Igreja Katólika no lider relijiozu atu hatudu nia papél nu’udar órgaun intermediáriu no independente hodi kontinua hametin konfiansa ba komunidade no polítiku sira bele fasilita diálogu ba konflitu sira ne’ebé mosu iha ita nia sosiedade.
12.   Ezije mós ba Prpvedoria Direitus Humanos e Justisa (PDHJ) atu halo monitorizasaun ativu iha asuntu direitu umanus nian durante implementasaun Rezolusaun no operasaun konjuntu PNTL no F-FDTL nian iha baze.
13.   Sosiedade Sivíl mós prontu hodi halo monitorizasaun ba operasaun konjunta ne’e atu asegura katak operasaun ne’e respeitu direitus umanus ba ema hotu.
Ami ne’ebé halo Deklarasaun:
1. Belun
2. Fundasaun Mahein
3. Ba Futuru
4. Search for Common Ground (SFCG)
5. Ita ba Paz
6. La’o Hamutuk
7. CRS
8. CEPAD
9. ETCRN


Komentar

Postingan populer dari blog ini

Lia Rekadu kona-ba Loron 40 aifunan Saudozu Komandante L-4 nian.

Kazu Agresaun Fíziku hasoru manifestante no Vendedór Ambulantes sira.

Maubere