Kampaña ba Eleisaun Antesipada nu’udar Oportunidade ba debate, aprezenta programa ba povu nia interese, la’ós provoka no minimiza malu


Rede Defensór Direitus Umanus (RDDU)
Rua: Faról, Dili Karaketu, Timor-Leste
Nu. telefóne (+670) 77139641 / 77593596

KOMUNIKADU IMPRENSA

Kampaña ba Eleisaun Antesipada nu’udar Oportunidade ba debate, aprezenta programa ba povu nia interese, la’ós provoka no minimiza malu

Rede Defensór Direitu Umanus (RDDU) husu ba Estadu no mós ba polítiku-na’in sira atu asegura eleisaun antesipada la’o ho livre, justu no karákter sivíku, hodi kontinua promove pás no estabilidade, iha Timor-Leste ne’ebé la’o daudaun.

RDDU hato’o komunikadu ne’e hare ba Konstituisaun RDTL, artigu 6 alínea b no c kona-ba objetivu Estadu Timor-Leste, nomos artigu 40 kona-ba liberdade ba ko’alia no informasaun nia. Ami preokupa kona-ba dezenvolvimentu polítika atuál ne’ebé nakonu ho provokasaun, no propaganda polítiku ho karákter ofensivu, entre lider partidu polítiku sira. Hahalok sira ne’ e iha risku bele hamosu violénsia hodi afeta estabilidade iha rai laran.

RDDU rekoñese importánsia ba liberdade espresaun iha demokrasia. Liberdade ne’e luan duni, ne’ebé defende durante luta tinan 24, Liberdade espresaun garantia metin iha Konstituisaun RDTL, Deklarasaun Universal Direitus Umanus nomos Paktu Internasionál ba Direitu Sivíl no Polítiku (PIDSP) ne’ebé Timor-Leste ratifika ona. RDDU mós sujere atu uza liberdade espresaun tenke ho responsabilidade, nu’udar mós ezemplu hodi respeita ema seluk nia direitu umanus.

RDDU husu ba lideransa estadu nia tomak, atu loke an ba kritika hosi sidadaun hotu, tanba Ita-boot sira iha papél importante no podér hodi ukun povu, no Ita-boot sira nia hahalok no desizaun iha impaktu ba sidadaun sira nia moris, RDDU preokupa katak foin daudaun iha ona investigasaun ba povu baibain balu ne’ebé iha akuzasaun relasaun ho opiniaun ne’ebé sira hato’o ba públiku, maske Kódigu Penal la inklui krime Defamasaun

RDDU mós husu ba líder hotu, liu-liu lider hosi partídu polítiku sira, atu sukat ka hasai lia fuan iha kualker komunikasaun polítiku, hatudu sentidu edukativu, paz, dame no estabilidade, no evita insulta no miniza malu, durante kampaña no prosesu eleisaun tomak. Ami laiha intensaun atu hanorin lider sira, la’os mos atu trava liberdade espresaun, maibe ne’e núdar obrigasaun atu fo hanoin, hodi bele  promove debate saudavel entre lider politiku sira hotu, iha eleisaun antesipada mai, duke minimiza no insulta malu ne’ebe laiha valor ba povu.

Ami apresia hó orgaun eleitoral indepedente sira, ne’ebe halibur partidu politíku no koligasan hotu, ne’ebe foin lalais asina ona Paktu Unidade Nasional atu asegura eleisaun, la’o livre no hakmatek. Ami apresia no hein katak lider partidu politiku, militante no simpatizantes sira sei halo tuir duni kompromisiu ne’e, hodi hatudu liafuan no hahalok ne’ebe respeita malu, hodi asegura paz no estabilidade.
Tanba ita nia povu terus barak ona, durante periodu naruk funu okupasaun nian, liu tiha ida ne’e ukun aan, iha 2006-2008 ne’ebe akontese krize militar, nomós 2014-2015 tensaun politíku akontese hodi halo ema barak terus, sofre ate ema barak mate. Núne’e situasaun pasadu núdar lisaun ba ita, hodi evita no la repete tan krime no violénsia iha futuru, ami fiar katak lider politiku sira tenke hametin unidade nasional.

Ami mós husu ba órgaun eleitorál atu garante inkluzaun ba ema hotu, no halo esforsu tomak hodi fó espasu no asegura katak ema ho defisiénsia bele partisipa iha prosesu eleisaun tomak, la ho diskriminasaun, hodi promove direitus umanus ba ema hotu hanesan.

Nune’e Rede Defensór Direitus Umanus ejije:

1.     Ba lideransa sira Estadu nian, atu evita provokasaun no lia-fuan sira ne’ebé la favorese ba prinsípiu no valores demokrásia, direitus umanus no justisa, tan povu hakarak moris hakmatek;
2.     Ba líder partidu polítiku sira, atu evita hasai lia-fuan insulta no minimiza malu durante iha kampaña nia laran, uza palku ba hato’o programa politiku ne’ebe saudavel ba povu, hó sentidu edukasaun, la’os provoka malu;
3.     Ba militante no simpatizante sira hotu, atu kontinua akompaña no partisipa iha prosesu eleisaun antesipada, ho paz, hakmatek hodi kontribui ba hametin estabilidade nasionál;
4.     Ba instituisaun seguransa liu-liu PNTL atu kontinua mantein seguransa tuir lei, ho imparsialidade total, no atuasaun ba problema sira karik mosu tenke respeita direitus umanus.
5.     Ba orgaun eleitoral atu garante, no proteje partisipasaun másimu ba votante ema hó defisiensia sira.

Membru Rede Defensór Direitus Umanus (RDDU) kompostu husi organizasaun Sociedade sívil hamutuk 11 (sanulu resin ida) tuir mai:
1.   Asosiasaun HAK
2.   Asisténsia Legal ba Feto no Labarik (ALFeLa)
3.   Asia Justice and Rights (AJAR)
4.   Asosiasaun Chega! ba Ita (ACbit)
5.   Asosiasaun Halibur Matan Defisiénsia Timor-Leste (AHMDTL)
6.   Belun
7.   Coalition for Diversity and Action (CODIVA)
8.   Fundasaun MAHEIN
9.   Judicial System Monitoring Programme (JSMP)
10. La’o Hamutuk
11. Community Based Rehabilitation Network-Timor-Leste (CBRN-TL)

   
       Dili, 9 Abril 2018
  Koordenadóra RDDU


(Laura Afonso de Jesus)

Komentar

Postingan populer dari blog ini

Lia Rekadu kona-ba Loron 40 aifunan Saudozu Komandante L-4 nian.

Kazu Agresaun Fíziku hasoru manifestante no Vendedór Ambulantes sira.

Maubere