Memoria heroiku Saudozu “Romit”, Obrigadu barak ba dedikasaun tomak! Fo nafatin forsa mai ami


Memoria heroiku Saudozu “Romit”, Obrigadu barak ba dedikasaun tomak! Fo nafatin forsa mai ami
Dia 31 Marsu 2018
Saudozu Joaquim Jose da Costa, naran revolusionáriu “Romit” fila hikas ona ba komunidade mundu espirituál. Mundu ne’ebé ema fiar na’in sira sempre espera hafoin prezensa iha planeta real ida ne’e. Saudozu Romit, halo ona saida mak parte husi nia tarefa polítika no moral ba Timor-Leste, partiotikamente firme ho sakrifisiu oin-oin, halo dedikasaun ba Timor-Leste durante okupasaun ilegál militár Indonézia nian. Romit koñese nudár mobilizador, agitator, haforsa moral no fó korajen atu kombatente, ativista, populasaun, juventude no estudante sira kontinua foti oin no orgullu hodi luta ba nafatin.

Saudozu Joaquim Jose da Costa, moris iha Laga 14 de Agostu 1951, vida edukasaun; eskola pré primária em Samalari Laga, eskola primária Colegio de Santa Teresinha Ossu-Viqueque, segundu ano Liceu Doutor Francisco Machado em Dili.

Esperiénsia iha Polítiku rezisténsia; 1974-1975, nudár monitor eskolár iha eskola primária de Camalata, Boleha, Laga. 1974-1975 sai nudár delegadu FRETILIN nia husi Suku Samalari iha zona Laga. 1975-1976 hahú invazaun militár Indonézia, nudár mobilizador ba populasaun hodi halo esklaresimentu oin-oin ba populasaun para mantén espíritu patriotismu no Nasionalismu hodi rejeita integrasaun no fó korajen ba populasaun tomak hodi mantén no luta/reziste ba nafatin.
Foto; Camarada Ricardo Ribeiro

Saudozu mós iha momentu ne’ebá nudár responsavel ba manutensaun ba komandu FALINTIL, iha komité zona Laga nian. Sai mós nudár komandante seksaun ba FALINTIL iha kampu batalla zona Laga nian, asistente no responsavel ba seksaun justisa no investigasaun komité zona Laga nian. Asistente polítiku iha komité zona iha Laga, Koordenadór ba avaliasaun ba populasaun ho nia reorganizasaun iha baze de apoiu/zonas de libertadas.

Asistente ba seksaun justisa iha komisariadu iha órgaun 1 iha besi manas/Luro. Adjuntu Polítiku iha zona Laga iha primeiru faze ba guerrilla nian, ida momentu ne’ebé harii nucleus pupulares, seguransa populares, Caixa postais no ligasaun sira seluk husi Populasaun ba diresaun FALINTIL nian.
Adjuntu Polítiku iha sub rejiaun 2 hodi koordena atividade klandestina sira iha zona Luro, Laivai, Laga, Ilomor, Uato Carbau, Bauguia no Kelikai, atu kontinua mantén kolaborasaun no reforsu iha lina oin-oin hodi luta ba nafatin. 
Foto husi: Camarada Ricardo

Responsavel ba rede klandestina entre ex kombatente, ex kuadru sira ne’ebé kaptura ona, inklui joven no estudante sira iha Dili. Sekretáriu seguransa popular Konsellu Nasional Rezisténsia Timorense (CNRT) iha Dili. Membru da restruturasaun iha Partidu FRETILIN iha Distrito Baucau, Laga.

Servisu ikus, nudár funsionáriu iha komisaun omenajen hodi ajuda trata dokumentu sira relasaun ho rekoñesimentu ne’ebé estadu halo ba ex kombatentens no veteranu sira ne’ebé dedika ona na enerjia no tempu ba halo funu defende Timor-Leste husi okupante ilegál.

Familia no kampaneriu no Camarada Saudozu nian, akompaña Saudozu ba simu omenajen ikus iha Komité Sentrál FRETILIN nian iha Sede CCF Comoro.

Iha CCF oan mane husi Saudozu mós, simu bandeira FRETILIN husi membru komité sentrál Camarada Florentinha Smith. Saudozu sei lori ba Laga hodi halo serimónia ritual, depois haloot iha Semitériu heroi Nasional Metinaru.

Hako’ak boot no adeus Saudozu ROMIT.

Komentar

Postingan populer dari blog ini

Lia Rekadu kona-ba Loron 40 aifunan Saudozu Komandante L-4 nian.

Kazu Agresaun Fíziku hasoru manifestante no Vendedór Ambulantes sira.

Maubere