DISKURSU HOSI S.E. PREZIDENTE FRANCISCO GUTERRES LÚ OLO IHA SERIMÓNIA ANIVERSÁRIU POLÍSIA NASIONAL TIMOR-LESTE NIAN, BA DALA SANULU RESIN UALO


Foto: Presidência RDTL


DISKURSU HOSI S.E. PREZIDENTE FRANCISCO GUTERRES LÚ OLO IHA SERIMÓNIA ANIVERSÁRIU POLÍSIA NASIONAL TIMOR-LESTE NIAN,  BA DALA SANULU RESIN UALO
Centru Formasaun Akademia Polísia Comoro, 27 Marsu 2018






Señor Prezidente Parlamentu Nasional
Señor Primeiru-Ministru Señor Prezidente Tribunál RekursuSeñores Membrus Governu no Parlamentu Nasionál Ilustres Eis-Titulares Órgauns Soberania sira-nian
Señor Jenerál Lere Anan Timur, Xefe Estadu Maior-Jenerál F-FDTL
Señor Komandante-Jeral Polísia Nasional Timor-Leste,
Señores Embaixadores no Reprezentantes Korpu Diplomátiku,
Ilustres Konvidados,
Señoras e Señores,
Polísias no Sivís iha PNTL.
Ohin Polísia Nasional Timor-Leste selebra aniversársiu ba dala sanulu resin ualo. Serimónia ida ne’e importante tebetebes no iha signifikadu boot ba Timor-Leste. Liuhosi serimónia ida ne’e, ita bele fó-hatene ba ema hotu katak instituisaun ida ne’e hakat dadaun ba oin ho ninia identidade no kbiit rasik.
Uluk nanain ha’u hakarak saúda Ita-Boot sira hotu, mane no feto maluk sira, ne’ebé loro loron fó-an tomak ba kauza públika, defende Estadu-de-direitu demokrátiku no liberdade ba ita ida-idak no ba ita hotu-hotu no fó Ita-Bo’ot sira-nia kapasidade tomak, atu serve rai ida ne’e no serve maluk timoroan hotu-hotu.
Ho orgullu bo’ot mak ha’u mai iha ne’ e, nu’udar Prezidente Repúblika, hodi hahi’i loron bo’ot ida ne ‘e, hamutuk ho Ita-Boot sira. Ami hotu hatene katak Ita-Bo’ot sira fó-an tomak, ho haraik-an no domin mak Ita-Boot sira hala’o servisu atu kumpre misaun fó seguransa ba hotu-hotu. Dala barak Ita-Bo’ot sira sakrifika-an, hodi fó hakmatek ba ita-nia rain Timor-Leste no ami mós bele moris ho laran metin no hakmatek, iha ami-nia hela-fatin ka iha fatin ne’ebé de’it.
Maluk sira,
Estadu ninia knaar bo’ot ida mak oinsá garante seguransa ba ita-nia ema no ba ita-nia rikusoin.
Ita moris hatuir Estadu-de-Direitu Demokrátiku. Tuir Konstituisaun RDTL, ida ne’e signifika katak sidadaun sira iha direitu atu moris ho liberdade no seguransa. Nune’e, Estadu iha devér, liuhosi Polísia, atu defende sidadaun sira-nia direitus, legalidade demokrátika no seguransa iha rai laran.
Estadu iha devér atu hari’i kultura demokrátika kona-ba seguransa. Tenke hari’i sistema seguransa ida ne’ebé serve sidadaun sira, iha Timor-Leste, tuir lei haruka ho kontribuisaun hotu-hotu nian. Atu ita-nia sistema seguransa iha susesu, sidadaun hotu-hotu tenke partisipa ho responsabilidade. Atu sidadaun sira partisipa ho laran-metin, sira tenke fiar katak ita-nia sistema fó duni seguransa ba ita hotu-hotu.
Maibé, garante seguransa la’ós de’it kaer metin órden públika, proteje ita ema no ita-nia rikusoin no tau matan atu ita-nia ambiente hakmatek nafatin no ita la iha perigu. Garante seguransa signifika mós kaer metin Ita-nia Estadu no ita-nia sistema Direitu Demokrátiku.
Liuhosi ita-nia Forsas no Servisus Seguransa mak Estadu Timor-Leste garante ita hotu nia direitus no liberdades, nu’udar sidadaun rai ida ne’e nian. Tuyir lei, Forsas no Servisus Seguransa sai rekursu kualifikadu no preparadu liu atu garante kbi’it ida ne’e.
Ita hotu hakarak moris seguru no sente seguru liután.
Timoroan hotu-hotu hein no hakarak Polísia Nasionál Timor-Leste ida ne’ebé kaer metin Timor-Leste nu’udar país ida ne’ebé seguru, ne’ebé hatene taka dalan ba krime, tanen metin valór demokrátiku sira, tau matan ba direitus ema nian no ba instuituisaun demokrátika sira.
Ha’u aproveita oportunidade ida ne’e hodi husu ba membru Polísia sira hotu atu halo diferensa momoos entre prosesu krime no prosesu ne’ebé mak la’ós krime. Ita-nia lei sira estabelese prosedimentu la hanesan kona-ba prosesu krime no prosesu ne’ebé la’ós krime.
PNTL ninia lejitimidade no autoridade mai hosi ajente PNTL ida-idak, liuhosi ida-idak nia komportamentu loroloron. Polísia ida-idak ninia ko’alia no hahalok di’ak kontribui ba hasa’e ema nia respeitu no fiar ba instituisaun PNTL.
Liuhosi dalan ida ne’e de’it mak Ita-Boot sira bele hakbesik-an ba populasaun sira. Bainhira Ita-Boot sira haklaken beibeik, populasaun bele kompreende liután no nune’e, bele simu ho laran-malirin Ita-Boot sira-nia hahalok tuir lei. Ho populasaun ninia apoiu de’it mak PNTL bele garante estabilidade no seguransa nasional. Ho laran-haksolok mak ha’u hare’e PNTL la’o ba oin ho espíritu servisu hamutuk ho populasaun. Ita-nia povu sente Ita-Bo’ot sira-nia prezensa, Ita-Boot sira-nia servisu maka’as no loroloron atu serve sidadaun hotu-hotu.
Violénsia no inseguransa sai preokupasaun bo’ot tebetebes ba sidadaun sira no ba ukun-na’in sira, iha Estadu demokrátiku.
Iha tinan hirak foin liubá no iha tinan ida ne’e, ita hare’e númeru krime sa’e babeibeik iha Timor-Leste, liuliu krime hanesan violénsia fízika ka baku ema iha uma laran ka liur, violénsia seksuál, asidente viasaun no kaer karreta maibé la iha lisensa.
Tamba la iha edukasaun sívika natón no la iha oportunidade empregu barak, liuliu ba klosan balun ne’ebé moris iha sidade laran no mós tamba problema sosiál sira seluk tan, iha ita-nia rain, nu’udar país pós-konflitu, ita bele dehan katak buat sira ne’e hotu mak fó dalan ba krime sira ne’ebé kria instabilidade ba ita-nia seguransa.
Biar nune’e, ita bele dehan katak Timor-Leste, nu’udar nasaun nurak liu iha rejiaun Sudeste Ázia nian, sai ezemplu di‘ak ida ba demokrasia iha rejiaun ida ne’e tamba ita haburas espíritu simu-malu, ko’alia ba malu ho respeitu ba dignidade ema nian.
Ita bele sente orgullu ho ita-nia an rasik. Ita hari’i dadaun país ida ne’ebé hametin-an babeibeik; hatene hametin fronteira ho ita-nia país viziñu sira; iha relasaun di’ak ho país sira seluk no povu sira seluk ho kultura oin-seluk; ita hatene tanen direitus umanus no hatuir Lei no nune’e, komunidade internasionál respeita; ita hakarak no buka kontribui ba seguransa no pás iha mundu tomak. PNTL sai modelu kapás ida ba buat sira ne’e hotu!
Maluk sira,
Hare’e ba ita-nia sosiedade, ne’ebé nakonu ho difikuldade oioin, no ba mundu ida ne’ebé nakfilak-an maka’as no babeibeik, Polísia Nasional tenke iha kapasidade atu hatán ba ambiente seguransa foun ne’ebé mosu dadaun ne’e. Polísia tenke iha meius atu antesipa, akompaña no hare’e oinsá hatán ba situasaun krime, oinsá hatán ba ameasa no risku ba ema nia seguransa no sira-nia rikusoin, no oinsá garante protesaun ba sosiedade tomak.
Estratéjia Seguransa iha ita-nia rai laran tenke hatuir Konseitu Estratéjiku ba Defeza no Seguransa Nasionál ne’ebé aprova foin lalais ne’e, hodi haklaken kompeténsias Forsas no Servisus Seguransa nian, iha ámbitu sistema Seguransa Nasionál. Bainhira presiza, Forsas Seguransa bele simu tulun hosi Forsas Defeza, atu garante seguransa interna, tuir hanoin, prinsípius komplementaridade no regras instituisaun rua nian.
Ha’u hakarak akompaña prosesu hadi’a no moderniza Forsas no Servisus Seguransa nian, hamutuk ho órgaun soberania sira seluk. Nune’e, ha‘u sei buka hakbit instituisaun sira seluk, atu servisu hamutuk, hodi haforsa di’ak liután seguransa, iha Timor-Leste, atu ema hotu bele hare’e momoos liután katak ita iha duni sistema seguransa di‘ak ida.
Polísia no Sivís PNTL nian,
Iha situasaun sira ne’ebé susar tebetebes, ho problema no risku oioin, Polísia Nasional konsege kumpre ninia misaun, ho kompeténsia no dedikasaun. Atu Polísia bele hetan ninia objetivu sira, instituisaun ne’e presiza profisionál sira ho kualifikasaun téniku-profisionál natón no ho espíritu servisu no fó-an tomak atu serve komunidade ho di’ak.
Seguransa hahú ho prevensaun. Atu bele hasees país hosi situasaun inseguransa, Polísia presiza iha rekursus umanus no finanseirus. Presiza mós sosa ekipamentu di’ak liu no hari’i infra-estrutura sira ne’ebé bele hatán ba situasaun inseguransa.
Iha organizasaun ne’ebé de’it, ema mak rekursu ho valór bo’ot liu. Nune’e, ita tenke hare’e no rekonese ema ida-idak nia valór, dignifika ida-idak, oinsá hasa’e ida-idak nia fiar ba nia-an rasik, hakbit ema ida-idak nia laran, servisu liután no kontribui ba PNTL ida ne’ebé hadi’a-an babeibeik.
Atu hatene loloos ninia misaun, Polísia presiza iha Estatutu Pesoál ida, ne’ebé fó-sai regras ne’ebé hatuur direitus no deveres polísia nian no saída mak sira labele halo, nu’udar traballadór ho funsaun polísia nian.
Polísia no Sivíl sira PNTL nian
Maluk sira,
Ita fó fiar no hare’e ba Polísia Nasionál nu’udar forsa ida ne’ebé fó mós identidade ba ita, nu’udar timoroan, no ida ne’ebé garante Timor-Leste, nu’udar hela-fatin ida ne’ebé seguru ba ita-nia moris loroloron.
Nu’udar Prezidente Repúblika, ha’ u hakarak hahi’i Ita-Bo’ot sira-nia esforsu no profisionalismu; ha‘u hahi’i mane no feto maluk sira ne’ebé, loroloron, tau sira-nia an iha risku laran, hodi garante seguransa no moris-hakmatek ba ita hotu-hotu.
Ita-nia prosesu demokrasia hasoru dadaun situasaun ida ne’ebé la’ós fásil. Ha‘u fiar katak, Polísia Nasionál hamutuk ho Forsas Defeza, sei garante susesu ba prosesu eleitorál ne’ebé fó dalan atu ita hili fali ita-nia reprezentante foun, iha Parlamentu
Nasional. Ha’u fiar katak prosesu ne’e sei hatuir lei no regras demokrasia nian no sei hala’o iha ambiente pás no estabilidade, atu Timor-Leste bele sai ezemplu nafatin ba demokrasia, iha mundu tomak.
Polísia Nasional Timor-Leste kontribui ba hari’i Estadu Timor-Leste, sai valór metin ida ba ita-nia Nasaun no fó orgullu mai ha’ u, nu’udar Prezidente Repúblika.
Viva Timor-Leste!
Viva PNTL!
Parabéns no susesus ba Ita-Boot sira-nia misaun!


Komentar

Postingan populer dari blog ini

Lia Rekadu kona-ba Loron 40 aifunan Saudozu Komandante L-4 nian.

Kazu Agresaun Fíziku hasoru manifestante no Vendedór Ambulantes sira.

Maubere