Timor-Leste selebra aniversáriu proklamasaun independénsia da-42; ETAN rekoñese no enkoraja ninia demokrasia ho dame


East Timor and Indonesia Action Network (ETAN)
 PO Box 1663, New York, NY 10035
phone: +1-917-690-4391
email: etan@etan.org
website: www.etan.org
Skype: john.m.miller

Timor-Leste selebra aniversáriu proklamasaun independénsia da-42; ETAN rekoñese no enkoraja ninia demokrasia ho dame

Media Contacts:
Pamela Sexton, Tetun no Inglés; +670-7744-9793 (Dili, Timor-Leste); pamelabeth.sexton@gmail.com
Charles Scheiner, Tetun no Inglés; +1-914-473-3185 (New York); charlie@etan.org
John Miller (National Coordinator in New York), Inglés; +1-917-690-4391; john@etan.org

Nova Iorke no Dili, loron 23 fulan-novembru 2017
Tersa semana oin, 28 fulan-novembru, povu Repúblika Demokrátiku Timor-Leste sei selebra aniversáriu Proklamasaun Independénsia ba da-42. Durante tinan 26 ikus, Rede Asaun Timor-Leste no Indonesia (the East Timor and Indonesia Action Network - ETAN), ne’ebé baze iha Estadus Unidus Amérika (EUA), suporta sira-nia luta ba autodeterminasaun. Ami hamriik iha solidariedade ho povu Timoroan tomak, no ami la hali’is ba partidu polítiku ka lider ida.

Agora Timoroan sira hasoru  tempu difisil, bainhira koaligasaun opozisaun iha parlamentu dezafia governu atuál nia direitu atu governa. Ami enkoraja ema hotu tenke tau interese nasionál aas liu interese indivíduu nian ka partidu nian, no tenke tuir Konstituisaun, lei no prinsípiu sira demokrasia nian. ETAN fiar ba kapasidade instituisaun demokrátika Timor-Leste nian no mós ba Timoroan sira hotu nia kompromisu ba estabilidade, demokrasia no justisa.

Bainhira polítiku-na’in sira no komentadór sira iha Dili debate kona-ba interpretasaun legál sira no hadau malu ba podér, 99% husi povu Timoroan sira hotu koko atu moris husi loron ba loron. Sira depende ba servisu públiku hanesan edukasaun, saúde no seguransa. Ema barak seidauk hetan serbisu di’ak no ai-han natoon. Ami enkoraja sira-ne'ebe iha Governu, Parlamentu no partidu polítiku sira atu dezeña, hadi’a no hala’o programa sira hodi hametin no haluan Timor-Leste nia ekonomia, hamenus kiak, dezempregu no malnutrisaun, hamenus dezigualidade no halakon korrupsaun.  Hatán ba dezafiu sira-ne’e sei sai xave ba estabilidade nasaun nian durante tempu naruk. Ami mós enkoraja kada ofisiál, funsionáriu no sidadaun atu atende ba sira-nia moris no família, sein hetan distraídu ka paralizadu ba lia-anin, hahalok hali’is partidu ka sentimentu kona-ba polítika.
  
Prezidente Repúblika hala'o papél fundamentál ida atu rezolve impase polítika ne’e, ne’ebé ami espera bele rezolve lalais. Ami agradese maneira kalma ne’ebé nia hala’o ninia servisu tuir Konstituisaun, no ami espera katak nia sei kontinua atu promove diálogu entre lider polítiku sira, ema ne’ebé eleitu, sosiedade sivíl, sidadaun baibain no sira seluk tan atu bele hetan solusaun di’ak liu ba nasaun. Foin daudaun, ami kontente haree enkontru Prezidente ho lider feto rurál sira, no espera lideransa polítika bele inklui feto sira barak liu iha diskusaun polítika hotu, hanesan mós iha nivel aas liu.

Ema barak iha Timor-Leste sei iha memória forte no trauma husi okupasaun indonézia ne’ebé brutál, no mós husi konflitu entre Timoroan sira iha tinan 2002 no 2006. Maibé, ema aprende ona husi istória ne’e, hanesan ita haree husi dékada ikus ne’ebé kuaze ho dame. Ami agradese katak kuaze sidadaun tomak no polísia no militár Timor-Leste tomak iha moderasaun, kontrola an, no halo tuir lei. Ami fiar katak ne’e sei kontinua. Maski ko’alia polítika dalaruma bele konfronta malu ho hirus, maibé la to’o violénsia fíziku. Ami hein katak lider sira no povu Timoroan kontinua hatudu sira-nia kompromisu ba prosesu sira nasaun soberanu nian ne’ebé pasífiku no demokrátiku.

Durante tinan 500 ikus ne’e, nasaun ki’ik Timor-Leste hetan hanehan, manipulasaun ka esplorasaun husi atór internasionál sira. Ami husu podér estranjeiru sira tenke husik ema Timoroan mak serbisu atu rezolve rasik sira-nia problema sira lahó interferénsia husi li’ur, tempu hanesan ami hatudu ami-nia solidariedade liuhosi enkoraja Timor-Leste atu tuir dalan ne’ebé pasífiku, justu no demokrátiku.
Ohin loron, maioria ema iha EUA selebra Thanksgiving, loron ida atu agradese ba ema no buat hotu ne’ebé di’ak iha ita-nia moris. Ami mós hanoin-hetan istória kolonializasaun europeia, ne’ebé halo ami moe, liuliu jenosídiu povu nativu Amerikanu sira. 

ETAN agradese soberania, demokrasia no dame ne’ebé povu manán ona iha Timor-Leste. Ami mós la haluha no moe bainhira hanoin-hetan kolonializasaun no okupasaun husi invazaun li’ur, balun ne’ebé hetan suporta husi governu EUA, no halo kanek boot ba povu Timoroan. Ami reforsa ami-nia kompromisu atu hadi’ak prátika demokrátika sira iha EUA no atu serbisu ba polítika sira ne’ebé bele asegura direitus umanus, hakotu impunidade no atinje justisa sosiál no ekonómika ba ita-nia povu hotu. Timor-Leste halo progresu barak liu durante tinan 42, kompara ho EUA iha tinan 241, maibé ita-nia rain rua hotu sei iha dalan naruk ba oin, no ETAN kontente atu kontinua hamutuk iha dalan moris ne’e.

  

Komentar

Postingan populer dari blog ini

Lia Rekadu kona-ba Loron 40 aifunan Saudozu Komandante L-4 nian.

Kazu Agresaun Fíziku hasoru manifestante no Vendedór Ambulantes sira.