DISKURSU HOSI SUA EXELÉNSIA FRANCISCO GUTERRES LÚ OLO PREZIDENTE REPÚBLIKA DEMOKRÁTIKA TIMOR-LESTE IHA KOMEMORASAUN ANIVERSÁRIU PROKLAMASAUN INDEPENDÉNSIA BA DALA HAT NULU RESIN RUA

Presidência da República Democrática de Timor-Leste.

DISKURSU HOSI
SUA EXELÉNSIA FRANCISCO GUTERRES LÚ OLO
PREZIDENTE REPÚBLIKA DEMOKRÁTIKA TIMOR-LESTE


IHA KOMEMORASAUN ANIVERSÁRIU
PROKLAMASAUN INDEPENDÉNSIA BA
DALA HAT NULU RESIN RUA


Suai, 28 Novembru, 2017

Exelénsias,
Señór Aniceto Guterres, Prezidente Parlamentu Nasionál
Señór Dr. Deolindo dos Santos, Prezidente Tribunál Rekursu
Señór Primeiru Ministru, Dr. Mari Alkatiri, pioneiru ba ita-nia Repúblika
Membru órgaun soberania sira-nian
Reverendísimus Bispus Timor-Leste nian,
Reprezentantes hosi konfisaun relijioza hotu-hotu
Señora no señóres membrus hosi Korpu Diplomátiku no Konsulár
Ilustre konvidadu sira.


Povu Doben Timor-Leste!
Nu'udar povu livre no soberanu mak ita komemora ohin Aniversáriu Proklamasaun Independénsia ba dala hat nulu resin rua. Iha loron ksolok ida ne’e, ha'u hato'o lai, ha'u-nia hako'ak boot ba oan doben hotu-hotu Timor-Leste nian, feto no mane, namkari iha territóriu tomak, hosi Oecusse to’o Ponta Leste, hosi tasi-mane to’o tasi-feto, liuhosi Ataúro. Ha'u-nia hako'ak boot mós ba maun-bin no alin sira-ne'ebé hela, servisu ka estuda iha rai-li'ur.

Sidadaun hotu-hotu rai ida ne’e nian sente orgullu ho independénsia ida ne’e, ne’ebé ita duni mak konkista. Iha loron espesiál ida ne’e, ha’u halibur, iha ha’u-nia neon, maun-bin-alin sira hotu, hela iha rai-laran no iha ra’i-liur.

Ha'u hakru'uk ba memória asua'in no mártir-sira 1975 nian. Ha’u hakru’uk mós ba maluk hotu-hotu ne’ebé sakrifika-an, fó-an ba mate ka terus durante ita-nia luta tinan rua nulu resin haat. Ha'u hakru'uk mós ba memória saudozu Nicolau Lobato, Francisco Xavier do Amaral, Nino Konis Santana no diresaun luta tomak. Ha'u saúda líder 75 sira hotu ninia karáter ho folin-boot no espíritu tuba-rai-metin, inklui ha’u-nia irmaun doben, rua, Mari Alkatiri no José Ramos-Horta. Ho tulun Na’i Maromak nian, líder 75 na’in rua ne’e, sei hamutuk ho ita ohin loron, sei ajuda hela leno dalan no lori rai ne’e ba oin.

Hatuir orientasaun hosi saudozu Nicolau Lobato no, ikus mai, hosi ha'u-nia irmaun doben Xanana Gusmão, líder 75 na’in rua ne'e - Mari Alkatiri no José Ramos-Horta - servisu iha Frente Esterna no tanen aas, Timor-Leste nia naran, povu tomak no funu-na'in sira hotu, iha Frente Interna. Servisu Frente Esterna nian mak halakon ita-nia izolamentu durante ita-nia luta ba UKUN RASIK-AN. Hanesan mós horiuluk, ita-nia líder na’in tolu - irmaun Mari, irmaun Ramos-Horta no irmaun Xanana - sei fó nafatin sira-nia prestíjiu aas, sira-nia kompeténsia, sira-nia kapasidade no esperiénsia atu ita hetan pás, estabilidade no dezenvolvimentu.

Ha'u saúda maluk Suai-oan sira, ne’ebé ho aten-barani, espíritu sakrifísiu no domin ba komunidade no nasaun, kontribui maka’as ba ita-nia independénsia. Iha aniversáriu Proklamasaun Independénsia ida-ne'e, nasaun tomak fó omenajen espesiál ba espíritu nasionalista Suai-oan sira-nian. Ha'u hakru'uk ba memória vítimas masakre Setembru 99. Raan-fakar ne’e la’ós hamosu de’it lutu ba Suai-oan sira maibé ba nasionalista timoroan hotu-hotu. Ha'u hato'o ha'u-nia sentimentu kondolénsias klean no solidariedade ba faluk no oan-kiak sira no mós ba família hotu-hotu ne'ebé lakon maluk uma-laran, iha Setembru 99.

Durante ita-nia luta tinan rua nulu resin haat, akontese masakre oioin, ema barak mak mate no terus iha ita-nia rai-laran tomak. Estadu hahi'i no respeita mártir no erói hotu-hotu sira-nia sakrifísiu. Ha'u hakru'uk dala ida tan ba memória maluk sira hotu nian, ne'ebé fó-an ba mate, iha Timor-Leste tomak, hodi tanen ita-nia luta ba dignidade no liberdade ba ita-nia Pátria.
Maun-bin-alin sira!

Proklamasaun Independénsia ne'ebé FRETILIN halo, iha 28 fulan-Novembru 1975, ho tempu, hetan tulun hosi maioria oan doben, feto no mane, Timor-Leste nian. Saudozu Nicolau Lobato, la’ós de’it organizadór no líder mobilizadór nasaun Timor-Leste nian. Líder ne’e sai mós fundadór - aman ida ba nasaun ida ne’e, estratega no hanoin-na'in ida, ne'ebé interpreta ita-nia kondisaun luta iha tempu ne’ebá no hanoin klean kona-ba prioridade saída mak nasionalista timoroan sira tenke kaer-metin, atu ita bele manán! Haree ba buat sira ne’e hotu, ita bele dehan katak Nicolau Lobato mak sai aman ba nasionalizmu timorense modernu. Ninia ezemplu no lisaun sira ne’ebé hasai hosi nia vida mak leno dalan ba lideransa rezisténsia nian.

Bainhira proklama Independénsia, Komité Sentrál FRETILIN hahú prosesu ida ne'ebé hatutan to'o ohin loron ho tulun hosi Timoroan hotu-hotu ho laran-luak no laran-di'ak.
Bainhira líderes 75 nian mate, líderes foun, ho kapasidade boot, mosu no hatutan ba beibeik ita-nia rezisténsia. Ida ne’e prova katak saudozu Nicolau hanoin loos bainhira nia hatete:"resistir é vencer" (reziste signifika manán). Ho laran-haksolok mak ha'u saúda ha'u-nia irmaun Kay Rala Xanana Gusmão, ne'ebé hatutan lideransa rezisténsia nian ho susesu, hafoin Nicolau Lobato hetan tiru no mate iha 31 Dezembru 1978. Ha’u saúda mós irmaun Ma’ Huno Bulerek Karataiano no saudozu Nino Konis Santana. No ha'u-nia irmaun Taur Matan Ruak ne'ebé kaer Komandu FALINTIL, iha rai laran.

Prosesu ne'ebé hahú hosi loron proklamasaun independénsia, iha 28 Novembru 1975, mak loke dalan ba ita kaer rasik ita-nia futuru.
Hafoin luta naruk ida nakonu ho sakrifísiu boboot, ita manán tanba ita-nia Rezisténsia hatene oinsá organiza-an no hatutan babeibeik, ho Povu nia tulun. Ita manán tanba líder sira fó liman ba malu, funu-na'in sira fó liman ba malu no funu-na'in sira no povu tanen malu.
Unidade ba objetivus estratéjikus mak dezafiu ida ne’ebé ita ema tenke kaer-metin, iha prosesu ne’ebé de’it, ba Libertasaun Nasionál no afirmasaun soberania. Ita moris iha pás nia laran. Maibé, ita hasoru hela dezafiu foun atu harii país dezenvolvidu ida ho moris-di'ak liu ba Timoroan hotu-hotu, tuir prinsípiu no valór sira-ne'ebé ita presiza kaer-metin, atu bele hetan ita-nia objetivu estratéjiku sira.

Nu’udar nasionalista, ita hakarak garante beibeik independénsia no respeitu ba dignidade, atu halakon kiak no harii Timor-Leste ida ne’ebé forte liután no ho moris-di'ak liután. Ita sei hala’o nafatin luta ba objetivu sira-ne'e.

Ita mehi atu harii nasaun ida buras liután no nakonu liután ho hasolok. Mehi ne’e besik ona hakfilah ba realidade tanba Timor-Leste nia oan rasik, mane no feto, mak kaer UKUN ba rai ida ne’e.
Ita tenke uza kbiit ida-ne'e ho di'ak. Ita presiza ukun didi'ak, ukun ho onestidade no kompeténsia no tuir prinsípius no valores, atu ita bele hetan solusaun sira-ne'ebé povu presiza.

Iha ita-nia UKUN ida ne’e, ita hamosu ona obra ida ne'ebé fó orgullu ba ita hotu. Iha tinan 2001 no 2002, reprezentante sira ne’ebé povu hili rasik, liuhosi eleisaun demokrátika, aprova ita-nia Konstituisaun – Lei-inan ne’ebé ita hotu tenke hatuir. Lei inan ne'e respeita sidadaun sira-nia dignidade no Direitus Umanus. Konstituisaun ne’e hatuur sistema polítiku ida ne'ebé garante liberdade tomak ba povu hili rasik ninia hakarak no fó mós dalan ba órgaun Estadu hotu-hotu atu fó-hatene oinsá sira hala’o sira-nia responsabilidade.

Ita-nia Konstituisaun fó kompeténsia ba Prezidente Repúblika atu interpreta rezultadus eleisaun nian no nomeia Primeiru Ministru , hafoin rona partidu polítiku sira ho asentu parlamentár. Lei-inan ne’e hatuur mós katak Prezidente Repúblika iha devér atu sukat sirkunstánsias funsionamentu instituisaun sira-nian . Ita hotu tenke simu no respeita baliza konstitusionál sira-ne'e no seluseluk tan.
Konstitusionalista portugés ida hatete katak, iha Estadu demokrátiku sira, “Konstituisaun hatudu dalan no identifika, ho amplitude luan tebes, destinu koletivu ida”.

Ita hotu tenke haraik-an no hatudu respeitu bainhira ita temi Konstituisaun. Ita temi Konstituisaun atu proteje no defende Lei-inan ne’e, nu'udar matadalan ba Estadu no Povu atu kaer metin Pátria, nu’udar ita-nia destinu koletivu.

Konstituisaun, nu’udar Lei-inan, halibur ita ema. Ita labele temi Konstituisaun naran-naran de’it, tuir ida-idak nia interese, no ita labele uza Konstituisaun atu fahe ema.

Konstituisaun iha normas, valores, prinsípius no objetivus ne’ebé ita hotu tenke fó importánsia no defende. Ladi’ak bainhira iha tentativa atu interpreta Konstituisaun tuir ida-idak ninia interese.
Ha'u komprende tentativa sira ne’e. Maibé, nu’udar Prezidente Repúblika, ha’u tenke interpreta loloos sentidu artigus Konstituisaun nian, tuir regras. Bainhira ha'u simu posse, nu'udar Xefe Estadu, ha'u foti kompromisu atu kumpre no haruka kumpre Konstituisaun, iha momentu ne’ebé de’it. Atu kumpre duni Konstituisaun, ha'u tenke interpreta artigus Konstituisaun nian atu serve interese nasionál; ha’u labele hali’is ba interese partidu nian no partidu ne’ebé de’it iha governu ka opozisaun.
Konstituisaun ne’e testu kompletu ida. Ita labele interpreta keta-ketak artigus Konstituisaun nian. Ita tenke interpreta artigu sira ne’ebé aplika ba sistema polítiku hamutuk ho artigu sira ne’ebé refere ba dezenvolvimentu nasionál, protesaun ba ema kbiit-laek sira, luta hasoru kiak, no ho artigu relevante sira seluk. Ida-ne'e mak ha'u halo hela. Ida ne’e mak ha’u sei halo nafatin ba oin.

Observadór internasionál independente sira konsidera sistema polítiku Timor-Leste nian, nu’udar ezemplu di'ak ida. Iha ita-nia UKUN-AN ida ne’e, ita la’ós harii de’it sistema polítiku. Ita harii mós mákina Estadu ida ne'ebé hato’o dadaun ona servisus públikus, inklui Edukasaun, Saúde, Seguransa ba sidadaun sira no infraestrutura estratéjika importante balun, atu ita bele hala'o ita-nia projetus dezenvolvimentu.

Ita aprova no implementa ona polítika solidariedade hodi tulun grupu kbiit-laek sira no nune'e, kontribui atu ema hotu-hotu respeita no tane aas sira-nia dignidade.
Biar ita hetan susesu sira-ne'e, ita tenke rekoñese katak, iha área balun, kualidade servisus Estadu nian seidauk di’ak. Ita presiza harii servisu foun ne'ebé iha importánsia estratéjika ba dezenvolvimentu, inklui fó asesu ba bee-moos ba ema hotu, iha territóriu nasionál tomak, saneamentu báziku no seluk tan.

Independénsia fó dalan ba ita timoroan atu lidera no implementa solusaun sira-ne'ebé ita-nia rain presiza. Ita tenke uza buat hotu-hotu no haka’as-an hodi rezolve problemas - ho laran- nakloke no espíritu servisu ba ema hotu-hotu nia moris-di'ak. Ohin loron ita iha kbiit, ita mak tenke haree oinsá hatán ba dezafiu sira. Ita tenke hatene uza didi'ak kbiit ne'ebé ita iha ohin loron.

Sasukat ida ba independénsia nia susesu no mós ba maturidade polítika ukun-na'in no povu nian, maka susesu ne’ebé ita hetan iha ita-nia prosesu pás no rekonsiliasaun, interna no esterna.
Se la iha estabilidade, ita sei la iha dezenvolvimentu. Ita-nia povu tomak hatudu ona katak sira hakarak pás no servisu loroloron, hodi haforsa estabilidade atu fó dalan ba dezenvolvimentu nasionál.
Iha nível internasionál, ita iha ona relasaun amizade no kooperasaun metin ho nasaun viziñu hotu-hotu, liuliu ho Indonézia no Austrália, ita-nia viziñu besik liu. Ita haklean liután ita-nia relasaun ho Estadu hotu-hotu Sudeste Aziátiku nian no ho Fórum Pasífiku. Timor-Leste kontinua prepara-an atu tama ba ASEAN.

Ita-nia rain partisipa maka’as iha prosesu rejionál importante oioin - kona-ba protesaun ambiente, seguransa, luta hasoru krime organizadu iha rejiaun, inklui luta hasoru tráfiku ema nian. Timor-Leste hakarak hakle'an liután ninia kontribuisaun ba dezenvolvimentu rejionál iha nível hotu-hotu.
Kona-ba relasaun bilaterál, Timor-Leste iha relasaun amizade no kooperasaun ho Xina, Japaun, Repúblika Koreia, Nova Zelándia, Estadus Unidus, Uniaun Europeia no poténsia Europa barak.
Ita membru CPLP nian, organizasaun internasionál ne’ebé halibur komunidade sira-ne'ebé ko'alia Lian Portugés. Iha tinan rua nia laran, hosi 2014 to'o 2016, Timor-Leste prezide CPLP ho susesu. Tanba Timor-Leste halo dadaun integrasaun rejionál, katak ita tama mós iha organizasaun sira seluk iha ita-nia rejiaun, ita-nia ligasaun ho CPLP sai importante tebes tanba sei tane aas no hametin Timor-Leste ninia identidade, independénsia no soberania.

Ita-nia rain no ita-nia povu ninia relasaun ho CPLP mai hosi aspetu oioin hosi ita-nia istória, kultura no valór universál hirak ne'ebé ita tanen hamutuk.

Valór sira ne’e hotu no kultura kahur malu durante tempu naruk ida no halo ona parte ita-nia identidade nasionál. Lian Portugés tama mós iha ita-nia identidade nasionál. Se ita la iha identidade, ita la iha soberania. Nune'e, bainhira ita investe iha kualidade Lian-Portugés nian, iha ita-nia rain, ita haforsa liután ita-nia identidade nasionál no, nune’e, ita hametin liután ita-nia soberania.
Atu Lian-Portugés, hamutuk ho Lian-Tetun, hametin liután ita-nia identidade, ita presiza buka oinsá habelar liután lian rua ne’e. Tanba Lian-Portugés no Tétun mak ita-nia lian ofisiál, importante tebes uza no habelar ba beibeik lian rua ne’e, iha Administrasaun Públika no mós iha eskola sira.
Haree ba área edukasaun, Estadu presiza hasa'e kualidade materiál eskolár nian no hadi'a kondisaun ensinu iha territóriu tomak, hodi tulun profesór sira-nia servisu. Profesór sira, hamutuk ho inan-aman sira, mak tau matan ba prosesu aprendizájen no formasaun karáter labarik sira-nian.

Exelénsias,
Señoras no señores
Povu Timor-Leste ne’ebé ha’u hadomi,
Hafoin Restaurasaun Independénsia, iha tinan sanulu resin lima nia laran, ita harii mákina Estadu nian, hahú hosi "zero". Ita tenke hadi'a lalais Estadu ninia servisu iha área oioin. Diversifika ekonomia no aproveita di'ak liután ita-nia rain ninia rikusoin mak prioridade nasionál. Prioridade sira-ne'e ezije ita hasa’e kapasitasaun ba ita-nia ema no investe liután iha sistema Edukasaun no Formasaun Profisionál.

Iha área Edukasaun nian, ita tenke haree mós asesu ba bee-moos no saneamentu báziku.
Servisu sira-ne'e, hamutuk ho servisu saúde, iha impaktu estratéjiku boot ba ita-nia objetivu atu halakon kiak no haburas Timor-Leste atu sai país ida ho rendimentu médiu-aas - to'o tinan 2030 - bainhira ita bele ona satisfáz nesesidade bázika populasaun nian. Ne’e mak objetivu nasionál sira, tuir Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu ne'ebé ita aprova no tuir mós Objetivus Dezenvolvimentu Sustentável, ne'ebé ita hakarak hetan to'o tinan 2030. Maibé ita-nia kbiit seidauk natón atu hetan objetivu sira-ne'e.

Atu ita-nia planu sira hetan susesu, ita presiza hasa'e kualidade servisu públiku sira-nian ho determinasaun, kompeténsia no haraik-an.
Hafoin hametin tiha pás no estabilidade, ita-nia prioridade mak haburas ekonomia ida ne'ebé sustentável hodi aproveita di'ak liután ita-nia rikusoin nasionál no hamenus dependénsia hosi reseitas mina-rai nian.

Haburas ekonomia sustentável inklui fó valór no hasa'e agrikultór sira-nia produsaun. Ida ne’e signifika Estadu fó atensaun ba maioria populasaun Timor-Leste nian.
Haburas ekonomia sustentável signifika hasa'e kualidade no kuantidade produsaun agríkola nian ba konsumu iha rai-laran no mós ba esportasaun.

Se ita hetan objetivu ida ne’e, rendimentu família agrikultór sira-nian sei aas liután no volume totál ekonomia nasionál nian mós sei aas liután.
Haree ba agrikultura ba esportasaun, ita iha ona kondisaun atu investe ba hasa'e produsaun no kualidade ba produtu sira-ne'ebé iha valór aas, hanesan kafé, kakau, baunilla no sira seluk.
Modernizasaun agrikultura nian sei loke dalan atu hasa'e rendimentu agrikultór sira-nian no fó moris-di'ak ba sira-nia família, iha tempu badak nia laran.

Hosi parte seluk, turizmu mós setór ekonómiku ida ne’ebé bele buras lalais. Ita-nia rain ninia furak, hatudu liuhosi meti-ulun no ahu-ruin, tasi, tasi-ibun no foho, ambiente puru munisípiu sira-nian, bele dada liu
turista sira bainhira ita sukat Timor-Leste ho destinu turístiku sira seluk, ne'ebé aat dadaun ona tanba turista barak liu.
Haree mós ba kompetisaun ho rai sira seluk iha ita-nia rejiaun, ita presiza investe liuliu iha turizmu istóriku tanba ita iha vantájen kompetitiva; katak, ita-nia fatin istóriku sira, ho signifikadu espesiál oinoin, bele dada liután turista mai Timor-Leste.

Investimentu iha área sira-ne'e bele hadi'a lailais liu kondisaun moris povu nian no bele mós kontribui ba harii empregu iha munisípiu sira.
Dezafiu boot ida, ne’ebé ita sei hasoru ohin loron, mak oinsá harii servisu. Bainhira ita haforsa iha área agrikultura, turizmu no abitasaun, ita bele hamosu empregu barak liután.
Maibé, hamosu empregu signifika katak foin-sa’e sira presiza mós iha asesu ba investigasaun, ba siénsia, ba teknolojia no mós ba mundu negósius nian, atu sira bele kompete mós iha rejiaun no iha mundu.

Sektór sira seluk, hanesan abitasaun, presiza polítika sira ne'ebé estável atu buras ba beibeik. Jerasaun foin-sa’e sira tenke iha liután asesu ba abitasaun. Ha'u ko'alia kona-ba polítika atu dezenvolve ekonomia; polítika sira-ne'e mosu tuir prinsípiu sira-ne'ebé ita hatuur iha Konstituisaun RDTL.
Prioridade sira-ne'e iha relasaun ho artigus Konstituisaun RDTL nian. Tuir ha'u-nia hanoin, responsável polítiku hotu-hotu presiza tau atensaun ba aspetu sira ne’e tanba iha relasaun ho ita-nia Konstituisaun.

Exelénsias,
Señoras no señores,
Povu doben Timor-Leste nian!
Tuir artigus oioin Konstituisaun RDTL nian, Estadu tenke harii kondisaun sira ne’ebé presiza, atu sidadaun hotu-hotu bele moris-di'ak, atu hotu-hotu bele moris di’ak liu no ho dignidade.
Bainhira ita ko'alia kona-ba Konstituisaun, ita tenke ko’ alia mós kona-ba devér ida-ne'e. Ita manán luta maibé ita-nia independénsia ne’e fó mós mai ita kbiit no responsabilidade – ba Prezidente Repúblika, señór deputadu sira, líderes partidu sira-nian no Governu - atu hatán ba nesesidades povu nian. Dezafiu mak oinsá uza kbiit sira-ne'e hodi foti aas nafatin espíritu nasionalista ne'ebé kesi metin Timoroan sira, iha tinan 1975 no haforsa liután durante ita-nia luta. Ita manán independénsia ba saída? Atu hatama povu iha Estadu nia fuan; atu ita hotu tau matan ba povu tomak ninia moris-di’ak.

Exelénsias,
Señoras no señores,
Povu doben Timor-Leste nian!
Bainhira ha’ u ko'alia kona-ba dezafiu sira no kona-ba rezultadu di’ak sira ne’ebé ita hetan, hafoin independénsia, ha'u hakarak agradese apoiu sira ne'ebé ita simu hosi ita-nia parseiru dezenvolvimentu, inklui sira-nia apoiu ba ita-nia polítika diversifikasaun ekonómika no esforsu atu hametin ita-nia instituisaun sira.

Ita-nia servisu hamutuk ho Nasoins Unidas no parseirus dezenvolvimentu fó ajuda maka’as atu ita hetan rezultadu di’ak. Ita Timoroan fó valór ba apoiu ne'ebé nasaun belun sira no ajénsias ONU nian fó mai ita. Ba ita-nia parseiru sira, ha'u hato'o ha'u-nia rekoñesimentu no hein katak ita sei hakle'an ba beibeik ita-nia parseria di’ak ne’e. Kooperasaun ba dezenvolvimentu kontribui ba hadi'a kondisaun moris no sei haburas liután rejiaun ida-ne'e, fó dalam ba moris di'ak liután no fó seguransa liután ba populasaun sira.

Maun-bin-alin sira,
Ita-nia aten-barani no espíritu nasionalista, biar ita hasoru perigu mate, fó ona rezultadu furak tebes mai ita. Ita hetan ona liberdade, respeitu ba dignidade no Direitus Umanus. Ita mak kaer rasik UKUN ba rai ida ne’ e. Ita bele UKUN atu hetan moris-di’ak liután ba ita hotu.

Ita-nia maun-bin-alin sira-ne'ebé hamriik iha 1975 ho aten-barani no tane aas Timoroan sira-nia dignidade mak haforsa esperansa hosi povu ki'ik ida ne’ebé terus, iha ita-nia rain doben Timor-Leste.
Ita tenke fó onra ba povu ninia esperansa – no ba vontade sidadaun sira-nian, atu harii futuru ida di'ak liután, moris-di'ak liután - iha nasaun ida di'ak liután. Estadu nia hahalok tenke ekilibradu no justu liután. Ha’ u apela ba hotu-hotu atu labele hamenus esperansa povu nian, no halakon oportunidade povu nian ho haksesuk sira ne'ebé la fó rezultadu di’ak ba povu. Ha'u apela ba unidade atu ita hatuir
hamutuk ita hotu nia objetivus maibé ho prinsípius no valores! Ida ne’e mak legadu loos ne’ebé Nicolau dos Reis Lobato no Nino Konis Santana husik hela mai ita. Ho legadu ida ne’e mak ita tenke hametin ita-nia independénsia ne’ebé ohin, ita komemora aniversáriu tinan haat nulu resin rua.

Nu'udar Prezidente Repúblika ha'u respeita ema hotu-hotu - sidadaun sira, partidu sira, organizasaun hotu-hotu sosiedade sivíl nian - maibé ha'u-nia hahalok no inisiativa sei serve de’ it povu no ha’u sei hakru’uk de’ it ba Konstituisaun RDTL. Ita-Boot sira bele konta ho ha’ u nafatin. Ita sei servisu hamutuk nafatin no sei hatudu ba mundu katak Estadu Timor-Leste nia prioridade mak harii moris- di'ak liu, hadi'a povu nia kondisaun moris no tane aas povu.

Viva povu Timor-Leste!
Viva Timor-Leste livre, buras no independente.


Komentar

Postingan populer dari blog ini

Lia Rekadu kona-ba Loron 40 aifunan Saudozu Komandante L-4 nian.

Kazu Agresaun Fíziku hasoru manifestante no Vendedór Ambulantes sira.