MOVIMENTU UNIVERSITARIO DE TIMOR – LESTE
MUTL
Nú telemovel 76419998 /romariosilva.sere@gmail.com
Petisaun kontra Polítika Leilaun ba karreta Prado husi deputadu/a kantén sira iha Parlamentu Nasional
Repúblika Demokrátika Timor Leste (RDTL) ne’ebé mak daudauk iha hela prosesu atu hadook an husi periodu post komflitu no hakat daudauk ba prosesu dezenvolvimentu Nasionál, husi sektór oin – oin inklui mós setór importante sira, hanesan Edukasaun, Agrikultura no Saúde hodi bele garante prosperidade ba Povu no Nasaun ida ne’e. Setór sira ne’ebé besik liu ba povu ne’e, Intensionalmente Polítiku sira abandona, sira kontinua promove sira nia direitu manipulada sira.

Realidade hatudu katak komponente ka Mákina Estadu balun ladún funsiona ho di’ak hodi trata no atende nesesidade nasaun no povu Timor Leste nian. Iha setór Saúde ne’ebé, notísia kada loron hatudu iha moras oin-oin mak rejista iha ospitál, ema barak mak mate loron-loron tanba laiha sistema atendimentu ida kualidade, Iha aldeia tomak territóriu nasionál seidauk iha pesoál saúde ne’ebé adekuadu hodi ajuda konsiensializa povu hodi prevene moras oin-oin ne’ebé bele habadak sira nia moris. Ema barak mak lamenta sistema atendimentu iha ospitál tanba pesoál saúde sira abandona servisu hodi servisu iha klínika privadu sira.  

Setór Agrikultura ne’ebé seidauk iha kapasidade hodi fornese ai han saudavel ba povu no evita ai han importadu nian ne’ebé kontaminadu ho kímiku oin-oin. Edukasaun nia kualidade kontinua dook tebes husi espetasaun povu nia, laiha sala adekuadu ba alunus sira, laiha livru no laboratóriu ba alunus sira no totálmente laiha kondisaun mínimu iha eskola sira iha area rural. Edukasaun iha Timor, mosu diskriminasaun boot, ita la haree Polítiku no elite sira nia oan no família mak eskola iha eskola públiku sira tanba sira konsidera laiha kualidade, sira nia oan hotu, tama eskola iha Dili Internasionál school no eskola Portugés. Husik hela Povu nia oan eskola iha eskola públiku gratuita no kualidade mukit. Intensionalmente Polítiku sira haluha ida ne’e, tanba sistema favorese ba sira nia moris seguru husi jerasaun ba jerasaun.

Infelizmente, iha semana hirak liu ba reprezentante povu iha Uma Fukun Parlamentu Nasionál, ida ne’ebé loloos preokupa ba problema fundamental sira temi povu nian iha leten, pelo kontráriu sira hamosu fali rezolusaun ida hodi leilaun karreta Prado la tuir prosedimentu sira ne’ebé prevee ona iha Dekretu Lei 32/2011 kona-ba Jestaun no Alineasaun ba patrimóniu movel sira Estadu nian. 
Reprezenta Povu iha Uma Fukun Parlamentu Nasional haluhan tiha Realidade hirak ne’e no halo traisaun ba povu no prinsipiu fundamental luta Libertasaun Nasionál. Bazeia ba rezolusaun ida ne’e la hatuur Vontade mukit ba estadu Timor Leste nia Ekonomia di’ak no fó de’it naha todan ba finansa publika ninian. Husi osan uitoan ne’ebé ita iha loloos tenke aposta ba setór produtivu sira nune’e, bele hetan fali returnu para asegura nasaun nia sustentabilidade.

Iha sorin seluk Deputadu sira haluha ona katak karreta Prado ne’ebé maka sira halo rezolusaun atu leilaun ne’e hola husi osan Estadu/ Osan Povu nian ne’ebé hola iha tempu lejizlativa III iha tinan 2012 ho montante osan tokon haat (4), Dollar Americano, maibé iha tempu badak nia laran deputadu hamutuk 65 determina ona atu leilaun karreta Prado (Patrimóniu Estadu) ba kada karreta ho folin $.8000, ne’ebé iha tinan 5 liu ba sira sosa ho folin $.63.000.
Movimentu Estudante totálmente rejeita desizaun ida ne’e tanba Deputadu/a sira tau aas sira nia interese pesoál duke interese Komún.

Tanba ne’e, ami movimentu universitario Timor-Leste, lamenta no rejeita total ba rezolusaun irrasionál ida ne’e, hodi hateten ba publika katak, rezolusaun refere konsidera hanesan:
  1. Kontra produtivu, tanba ita esforsu hela atu hadi’a povu nia moris iha momentu ne’ebé rezerva mina no gas atu mamuk, fundu petróleu ameisadu atu remata, Polítiku sira kontinua iha korajen dezvia rekursu povu nia ba sira nia an.
  2. Korrupsaun legal, tanba membru deputadu 65 vota kontra sira nia konsiénsia rasik, deputadu/a halo manipulasaun realidade loloos hodi buka justifikasaun ba sira nia aktu korruptu no kontén. Tanba sira aproveita lacuna legal sira hodi hatama sira nia interese kanten.
  3. Hatudu deputadu/a sira nia ignoransia no laiha senseblidade moral ba ita nia realidade sósiu ekonómiku.
  4. Pratika viola no traisaun ba espíritu sentidu estadista nian no la tuir prinsipiu luta ba ukun rasik a’an, ami preokupa katak presedente ida ne’e sei la ajuda ita nia sosiedade atu servisu ba nia rai nudár responsabilidade sidadaun nia maibé sira servisu iha Parlamentu no Governu tanba hakarak hetan fasilidade luxu inklui karreta folin karun.

EZIZENSIA:
  1. Husu atu Kansela lalais rezolusaun ne’e, atu membru parlamentu nasionál foun bele utiliza nafatin karreta sira ne’e, tanba karreta hirak ne’e kuaze sei iha kondisaun di’ak,
  2. Husu atu patrimóniu estadu labele fó ba indivíduu ida atu privatiza karik karreta deputadu sei iha kondisaun di’ak atu utiliza
  3. Husu atu para/labele hola karreta foun ba deputadu foun tanba sei implika ba orsamentu jerál do estadu no oportunidade ba moris di’ak povu Timor Leste.
  4. Ami husu ba exelénsia Prezidente Parlamentu Nasional Sr. dr. Aderito Hugo da Costa, ho nia membru tomak, tenke esplika pra - prosesu hodi rezulta rezolusaun ida ne’e ba públiku,
  5. Husu ba Diretór Diresaun Nasionál Aprovizionamentu atu pendent lai prosesu tendererizasaun ba karreta foun, hodi hein solusaun di’ak no neutru ba preokupasaun povu nian.
  6. Ami mós husi ba autoridade relevante hanesan CAC, PDHJ no tribunal de kontas atu loke investigasaun kle’an ba aktu deputadu sira nia desizaun ida ne’e tanba ami konsidera nakonu ho konflitu interese no manipulasaun.
  7. 7Ami mós husu ba Povu tomak atu kondena atitude kanten ida ne’e, hodi asegura katak rai Maubere tenke livre husi aktu Polítiku kanten no manipulador.

ALTERNATIVO.
iha Pontus ida ne’e ami Movimentu Universitario Timor-Leste mós hakarak kontribui alternative balun, hodi solusiona ba kestaun ida ne’e, alternative hirak ne’e mak hanesan;
  1. Ami sujere karreta hirak ne’e, bele entrega fali ba deputadu foun sira atu uza ba halo servisu nudár deputadu iha mandatu foun mai, tanba bankada boot sira, deputadu tuan sira sei kontinua hela iha nia uma fukun PN, ida ne’e hatudu katak ita la presiza hola tan karreta foun barak ba deputadu foun sira.
  2. Husu atu Membru Parlamentu Nasionál ba dahaat nian hodi kria kritéria ba leilaun patrimóniu estadu ho sériu no rigorozu liu tan.
  3. Enkuantu Parlamentu Nasionál ho ulun tós no fuan metan atu kontinua ho rezolusaun refere maka ami husu atu prosesu leilaun loke ba públiku ho montante US$15.000.00

REAFIRMASAUN
Ami Movimentu Universirario Timor-Leste (MUTL) no movimentu sira iha Timor Leste hateten ba exelénsia deputadu/a sira atu foti medidas iha loron tolu (3) nia laran. Bainhira liu loron ne’ebé maka determina ona, maka ami Movimentu Universitario Timor Leste (MUTL) no movimentu sira hotu sei mobiliza forsa popular hodi hasoru ita boot sira. Tanba ami konseinte katak rezolusaun refere la’ós alternative di’ak no ikus hodi halo poupansa ba Orsamentu Geral Estadu.

Abaixo Polítika kanten
Abaixo karreta Prado foun
Viva MUTL
Viva Povu Maubere                                                                                      Dili, 17/08/2017
                                                                                                                                  Portavós

(Miguel Arcanjo Moniz da Silva)


Komentar

Postingan populer dari blog ini

Lia Rekadu kona-ba Loron 40 aifunan Saudozu Komandante L-4 nian.

Kazu Agresaun Fíziku hasoru manifestante no Vendedór Ambulantes sira.

Maubere